Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
[[Datoteka:Bombed National Library Belgrad.JPG|right|thumb|250px|Uništena narodna knjižnica]] | [[Datoteka:Bombed National Library Belgrad.JPG|right|thumb|250px|Uništena narodna knjižnica]] | ||
[[Datoteka:Spomenik pilotima 1941.JPG|right|thumb|150px|Spomenik palim žrtvama u Beogradu 1941.]] | [[Datoteka:Spomenik pilotima 1941.JPG|right|thumb|150px|Spomenik palim žrtvama u Beogradu 1941.]] | ||
Bombardiranje [[Beograd]]a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dogodio se u dva navrata, [[1941.]] i [[1944.]] godine. Prvi put grad je bombardiralo ratno zrakoplovstvo [[Treći Reich|Trećeg Reicha]],<ref>{{ | Bombardiranje [[Beograd]]a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dogodio se u dva navrata, [[1941.]] i [[1944.]] godine. Prvi put grad je bombardiralo ratno zrakoplovstvo [[Treći Reich|Trećeg Reicha]],<ref>{{Citiranje weba|title=''Godišnjica bombardiranja Beograda''|url=http://www.dw-world.de/popups/popup_imagegalleryimage/0,,5436850_gid_3231078_lang_10_page_1,00.html|publisher=Deutsche Welle|accessdate=19. listopada 2010.}}</ref> a tri godine kasnije, [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničko]] zrakoplovstvo. | ||
==Bombardiranje 1941.== | ==Bombardiranje 1941.== | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
[[6. travnja]] 1941., u 6:30 ujutro, bez objave rata, sile Trećeg Reicha su napale Kraljevinu Jugoslaviju. [[Luftwaffe]] je bombardirala Beograd koristeći 234 bombardera i 120 lovaca (ukupno 484 aviona 6. i 7. travnja). Avioni su poletjeli iz [[Beč]]a, [[Graz]]a i [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arada]]. Grad je bombardiran u četiri naleta 6. travnja, i ponovo 7, 11. i [[12. travnja]] 1941. Upotrijebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi. | [[6. travnja]] 1941., u 6:30 ujutro, bez objave rata, sile Trećeg Reicha su napale Kraljevinu Jugoslaviju. [[Luftwaffe]] je bombardirala Beograd koristeći 234 bombardera i 120 lovaca (ukupno 484 aviona 6. i 7. travnja). Avioni su poletjeli iz [[Beč]]a, [[Graz]]a i [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arada]]. Grad je bombardiran u četiri naleta 6. travnja, i ponovo 7, 11. i [[12. travnja]] 1941. Upotrijebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi. | ||
Beogradska [[protuzračna obrana]] nije se mogla mjeriti sa teškim naoružanjem [[nacizam|nacističke]] avijacije. Ipak, oborili su 90-ak neprijateljskih [[borbeni zrakoplov|borbenih zrakoplova]].<ref>{{ | Beogradska [[protuzračna obrana]] nije se mogla mjeriti sa teškim naoružanjem [[nacizam|nacističke]] avijacije. Ipak, oborili su 90-ak neprijateljskih [[borbeni zrakoplov|borbenih zrakoplova]].<ref>{{Citiranje weba|title=''Pre-War Yugoslav Air Force''|url=http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/jkrv/yugo-af1-home.htm|publisher=Aerofight|accessdate=19. listopada 2010.}}</ref> | ||
===Posljedice=== | ===Posljedice=== | ||
U bombardiranju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi, dok je broj ranjenih mnogostruko veći. Tisuće zgrada je oštećeno u manjem ili većem razmjeru, uključujući Narodnu knjižnicu, koju je uništila vatra.<ref name="beograd">{{ | U bombardiranju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi, dok je broj ranjenih mnogostruko veći. Tisuće zgrada je oštećeno u manjem ili većem razmjeru, uključujući Narodnu knjižnicu, koju je uništila vatra.<ref name="beograd">{{Citiranje weba|title=History of Belgrade|url=http://www.tob.co.rs/eng/index.php?option=com_content&task=view&id=29&Itemid=132|publisher=''Tourist Organization of Belgrade''|accessdate=19. listopada 2010.}}</ref><ref name="beograd2">{{Citiranje weba|title=''Grad Beograd - Povijest''|url=http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1259|publisher=Beograd.rs|accessdate=19. listopada 2010.}}</ref> | ||
Njemačke snage ušle su u Beograd [[12. travnja]] 1941. bez većeg otpora. Predvodi ih [[Fritz Klingenberg]]. | Njemačke snage ušle su u Beograd [[12. travnja]] 1941. bez većeg otpora. Predvodi ih [[Fritz Klingenberg]]. | ||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
==Bombardiranje 1944.== | ==Bombardiranje 1944.== | ||
Građani Beograda su morali podnijeti znatne žrtve i zbog savezničkog bombardiranja, posebno u proljeće i jesen [[1944.]] godine. Američko-britansko savezničko bombardiranje sastojalo se od 600 borbenih zrakoplova koji su polijetali iz [[Foggia|Foggie]] i izbacivali bombe sa visine 16. i [[17. travnja]], a znamenito je što se također pokolopilo sa pravoslavnim [[Uskrs]]om, kao i 1941.<ref>{{ | Građani Beograda su morali podnijeti znatne žrtve i zbog savezničkog bombardiranja, posebno u proljeće i jesen [[1944.]] godine. Američko-britansko savezničko bombardiranje sastojalo se od 600 borbenih zrakoplova koji su polijetali iz [[Foggia|Foggie]] i izbacivali bombe sa visine 16. i [[17. travnja]], a znamenito je što se također pokolopilo sa pravoslavnim [[Uskrs]]om, kao i 1941.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.spc.rs/eng/anniversary_allied_bomb_attacks_against_belgrade|title=Anniversary of the Allied Bomb Attacks Against Belgrade|publisher=Radio-Television of Serbia|date=17. travnja 2008.|accessdate=5. svibnja 2009.}}</ref> Jedna od meta bio je i [[koncentracijski logor Sajmište]]. | ||
Porušeni su mnogi objekti, stambene zgrade, srušeni svi mostovi na Savi i [[Dunav]]u, a život je izgubilo 1.160 građana.<ref name="beograd"/> Nakon oslobođenja Beograda u listopadu 1944., savezničko bombardiranje je prestalo. | Porušeni su mnogi objekti, stambene zgrade, srušeni svi mostovi na Savi i [[Dunav]]u, a život je izgubilo 1.160 građana.<ref name="beograd"/> Nakon oslobođenja Beograda u listopadu 1944., savezničko bombardiranje je prestalo. | ||
Inačica od 16. studeni 2021. u 04:24
Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu dogodio se u dva navrata, 1941. i 1944. godine. Prvi put grad je bombardiralo ratno zrakoplovstvo Trećeg Reicha,[1] a tri godine kasnije, savezničko zrakoplovstvo.
Bombardiranje 1941.
U ožujku 1941. Kraljevina Jugoslavija pristupila je paktu sa Silama osovine. Uslijedili su prosvjedi u zemlji i državni udar kojim je sa vlasti svrgnut knez Pavle Karađorđević. Zemlja se približila zapadnim Saveznicima, i to u trenutku kada je Hitler namjeravao započeti Operaciju Barbarossa protiv Sovjetskog Saveza. Hitler je osobno, 27. ožujka, donio odluku da se bombardira Beograd i okupira Jugoslavija. Izvršenje zadatka je povjereno 4. zračnoj floti. Operacija je imala tajni naziv „Kazneni sud“ (njemački "Strafgericht"). Predviđajući rat, jugoslavenska Vlada je Beograd proglasila „otvorenim gradom“.
6. travnja 1941., u 6:30 ujutro, bez objave rata, sile Trećeg Reicha su napale Kraljevinu Jugoslaviju. Luftwaffe je bombardirala Beograd koristeći 234 bombardera i 120 lovaca (ukupno 484 aviona 6. i 7. travnja). Avioni su poletjeli iz Beča, Graza i Arada. Grad je bombardiran u četiri naleta 6. travnja, i ponovo 7, 11. i 12. travnja 1941. Upotrijebljeno je oko 440 tona zapaljivih bombi.
Beogradska protuzračna obrana nije se mogla mjeriti sa teškim naoružanjem nacističke avijacije. Ipak, oborili su 90-ak neprijateljskih borbenih zrakoplova.[2]
Posljedice
U bombardiranju Beograda 1941. poginulo je 2.274 ljudi, dok je broj ranjenih mnogostruko veći. Tisuće zgrada je oštećeno u manjem ili većem razmjeru, uključujući Narodnu knjižnicu, koju je uništila vatra.[3][4]
Njemačke snage ušle su u Beograd 12. travnja 1941. bez većeg otpora. Predvodi ih Fritz Klingenberg.
Spomenici
U okviru kompleksa Novog groblja u Beogradu, u neposrednoj blizini Sjevernog bulevara, 1966. godine formirano je Spomen groblje stradalih u travanjskom bombardiranju Beograda 1941. godine. Autorica spomen groblja bila je arhitekta Milica Momčilović. 29 mramornih ploča nalazi se na osam ozidanih betonskih humki, koje podsjećaju na rovove u kojima su primarno sahranjivani nastradali. Na posebnim pločama ispisana su imena 646 identificiranih žrtava i podaci o 909 neidentificiranih muškaraca, 393 žene i 59 djece.
Bombardiranje 1944.
Građani Beograda su morali podnijeti znatne žrtve i zbog savezničkog bombardiranja, posebno u proljeće i jesen 1944. godine. Američko-britansko savezničko bombardiranje sastojalo se od 600 borbenih zrakoplova koji su polijetali iz Foggie i izbacivali bombe sa visine 16. i 17. travnja, a znamenito je što se također pokolopilo sa pravoslavnim Uskrsom, kao i 1941.[5] Jedna od meta bio je i koncentracijski logor Sajmište.
Porušeni su mnogi objekti, stambene zgrade, srušeni svi mostovi na Savi i Dunavu, a život je izgubilo 1.160 građana.[3] Nakon oslobođenja Beograda u listopadu 1944., savezničko bombardiranje je prestalo.
Filmovi
- Godine 1945. Nikola Popović je snimio prvi poslijeratni dokumentarni film pod naslovom Odmazda Beograda.
- Radomir Milojković je prvi snimio razrušen grad. Njegovi snimci su prvi put prikazani u filmu Marka Bapca iz 1978. pod naslovom Kada je nebo bilo crno nad Beogradom.
- Bombardiranje Beograda tematika je završne scene Tko to tamo pjeva, komedije apsurda Dušana Kovačevića iz 1980. godine.
Poveznice
Izvori
- ↑ "Godišnjica bombardiranja Beograda". Deutsche Welle. http://www.dw-world.de/popups/popup_imagegalleryimage/0,,5436850_gid_3231078_lang_10_page_1,00.html Pristupljeno 19. listopada 2010.
- ↑ "Pre-War Yugoslav Air Force". Aerofight. http://www.aeroflight.co.uk/waf/yugo/jkrv/yugo-af1-home.htm Pristupljeno 19. listopada 2010.
- ↑ 3,0 3,1 "History of Belgrade". Tourist Organization of Belgrade. http://www.tob.co.rs/eng/index.php?option=com_content&task=view&id=29&Itemid=132 Pristupljeno 19. listopada 2010.
- ↑ "Grad Beograd - Povijest". Beograd.rs. http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1259 Pristupljeno 19. listopada 2010.
- ↑ "Anniversary of the Allied Bomb Attacks Against Belgrade". Radio-Television of Serbia. 17. travnja 2008.. http://www.spc.rs/eng/anniversary_allied_bomb_attacks_against_belgrade Pristupljeno 5. svibnja 2009.
Vanjske poveznice
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu |