Zvirovići: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Zvirovići'''-->{{ | <!--'''Zvirovići'''-->{{Infookvir naselje u BiH | ||
|ime = Zvirovići | |ime = Zvirovići | ||
|slika = Zvirovici groblje Bitunjani.jpg | |slika = Zvirovici groblje Bitunjani.jpg | ||
Posljednja izmjena od 15. studeni 2021. u 03:09
| Zvirovići | |
|---|---|
  Zvirovići | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Čapljina |
| Zemljopisne koordinate | 43°10′00″N 17°40′00″E / 43.166667°N 17.666667°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 373 |
| Pozivni broj | (0)36 |
 Zvirovići, u prvom planu groblje Bitunjani
| |
Zvirovići su naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.[1]
Zemljopisni položaj i značajke[uredi]
Naselje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu općine Čapljina. Graniči s Prćavcima, Studencima, Miletinom, Međugorjem, Bijakovićima, Šurmancima, Dreteljom i Trebižatom. Dijeli se na zaseoke Bitunjani, Doci, Dugandžije, Jurkovići, Kapulari, Tomići i Zvirovići. Najveći dio smješten je uz regionalnu cestu Čapljina - Široki Brijeg, a manji uz lokalnu cestu Studenci - Zvirovići. S jugozapadne strane pruža se brdo Osoje (najveća kota 307 m), sa sjeveroistočne strane uzdižu se brdski lanci Kapinjaka (Kapenjaka, kota 331 m), Umca (kota 338 m), Gradine, Zvonidrage, Plesna i Žuželja (kota 314 m), a u sredini mjesta je Senjarica (kota 200m). Selo pod tim imenom (Suirouichi) spominje se 1668.[2]
Stanovništvo[uredi]
1991.[uredi]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:
ukupno: 440
- Hrvati - 431
- Srbi - 2
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 7
2013.[uredi]
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 373
- Hrvati - 370
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3
Povijest[uredi]
Najuočljiviji ostatci iz prapovijesti u Zvirovićima su kamene gomile i gradine. Na brdu Senjarica (između zaselaka Jurkovići i Bitunjani) nalazi se najveća skupina od 13 gomila, na predjelu Plesno šest gomila, na jugoistočnom rubu brda Osoja četiri, te četiri u zaseoku Jurkovići, Zvirovićima i Bitunjanima, u blizini ceste Zvirovići - Miletina.[2]
Jedna od zanimljivih gradina je ona na vrhu brda Osoje. Ima više obrambenih prstena u suhozidu, širine od dva do tri metra. Unutar središnjega prstena nalazi se kameni tumul i prostorija dimenzija 8×4 m. S nje se nadzire dolina Trebižata između Studenaca i Čapljine, te prostor sa sjeverne strane Zvirovića prema Studencima, Miletini i Međugorju. Blisko s njom bila je povezana gradina Privorac s gradinskim naseljem uz lijevu obalu Trebižata, duljina obrambenoga kompleksa 321 m, širina 182 m. Nadzirala je dolinu Trebižata te komunikacije sa zapada prema Čapljini i dolini Neretve. Za nju je Carl Patsch u svom istraživanju naveo: "Prostrana Prčevačka gradina, smještena na jednom strmom poprečno pruženom brdu nalik brani (koju poput omče svojim tokom obuhvaća rijeka Trebižat), između dolinskih izbočina Trebižata i Krteljevca, s jednim kamenim zidom na pristupačnijoj jugoistočnoj strani, otprilike 150 m dugim i 1,5 m debelim, koji je već [8. ožujka 1907.] bio jako razoren". Gradina Umac nalazi se brdu 540 m jugozapadno od gradine Križevac u Međugorju. Oko središnje zaravni dimenzija 55×30 m dva su kružna prstenasta obrambena zida. Još su dvije gradine vizualno blisko povezane sa Zvirovićima: gradina Žuželj u Miletini te gradina Križevac (ranije Šipovac) u Međugorju.[2]
Prilikom izgradnje dionice Bijača - Zvirovići autoceste A1, tijekom 2011. i 2012. na području Zvirića i Zvirovića istraženo je devet kamenih gomila s 12 grobova koje pripadaju Posuškoj kulturi, razdoblju brončanoga doba od 2100. do 1300. pr. Kr. [2]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. lipnja 2019.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Radoslav Dodig, Prapovijesni spomenici i grobovi na području Zvirića i Zvirovića, e-ZBORNIK Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, broj 6, godište 3, Mostar, prosinac 2013.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
| |||||