Tel Aviv: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Tel Aviv'''-->{{ | <!--'''Tel Aviv'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime =Tel Aviv | | ime =Tel Aviv | ||
| ime_genitiv =Tel Aviva | | ime_genitiv =Tel Aviva | ||
Posljednja izmjena od 12. studeni 2021. u 11:46
| Tel Aviv תֵּל־אָבִיב | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 32°05′N 34°47′E / 32.083°N 34.783°E | |||
| Država |  Izrael
| ||
| Okrug | Tel Aviv | ||
| Osnivanje | 1909. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Ron Huldai | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 51,788 km² | ||
| Stanovništvo (2012.) | |||
| - Grad | 405.500 | ||
| - Gustoća | 7.867,7 stanovnika/km² | ||
| - Područje utjecaja | 3.850.000 | ||
| - Gustoća područja utjecaja | 2.193,7 stanovnika/km² | ||
| Vremenska zona | Israel Standard Time (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | Ljetno vrijeme (UTC+3) | ||
| Službena stranica www.tel-aviv.gov.il | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Tel Aviva u Izraelu | |||
Tel Aviv-Yafo (hebrejski: תֶּל אָבִיב-יָפוֹ, arapski: تَلْ اَبِيبْ-يَافَا Tal Abīb-Yāfā), prema nekim izvorima Tel Aviv-Jaffa,[1] ili skraćeno Tel Aviv, izraelski grad na obali Sredozemnog mora. Šire područje, koje se proteže dužinom od 14 km obalom Mediterana, obuhvaća zasebne općine s približno 3,8 milijuna stanovnika. Po broju stanovnika Tel Aviv je drugi po veličini grad u Izraelu, s 405.500 stanovnika, na površini od 51,4 kvadratnih km.
Tel Aviv je također i dio najvećeg i najnaseljenijeg metropolisa u Izraelu, znanog pod nazivom Gush Dan. Ostali značajniji gradovi područja Gush Dan su: Bat Yam, Holon, Ramat Gan, Givatayim, Bnei Brak, Petah Tikva, Rishon LeZion, Ramat Ha-Sharon i Herzliyya.
Tel Aviv iz 1930-ih je najveći muzej moderne arhitekture, poznat kao "Bijeli grad", koji je od 2003. godine upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
Tel Aviv je gospodarsko središte Izraela gdje se nalazi burza vrijednosnih papira Tel Aviv, uredi brojnih kompanija kao i istraživački i razvojni centri. Plaže, barovi, trgovački centri i sekularni život čine ovaj grad zanimljivim turističkim odredištem. Tel Aviv je i glavno kulturno središte države. Prema istraživanjima troškova života, Tel Aviv je u 2008. godini rangiran kao najskuplji grad Bliskog istoka i 14. najskuplji grad na svijetu.
Povijest[uredi]
Podrobniji članak o temi: Jafa#Povijest
Do 20. stoljeća, povijest ovog područja je zapravo povijest drevnog lučkog grada Jaffe (יָפוֹ, Yafo), a moderni Tel Aviv je osnovan 1909. godine, kad je ovo područje kupljeno od beduina. Okrug Achuzat Bait je dizajniran i godinu dana prije kao primjer grada-vrta s lijepim kućama s vrtovima i javnim zgradama oko velikog parka u sredini. Wilhelm Stiassny je skupio više židovskih građevinskih poduzeća i otpočela je gradnja, te je 1910. godine krštena prva četvrt kao Tel Aviv, što na hebrejskom znači "Brdo izvora", prema biblijskoj knjizi Ezekiela 3:15, gdje prorok navodi viziju od Boga:
Tada je Tel Aviv imao samo 100 stanovnika. No, kako je bio urbani uspjeh, broj stanovnika se stalno povećavao. Nakon Prvog svjetskog rata uslijedio je val imigracije, i mnogi su europski arhitekti židovi došli u grad. God. 1925. osnovan je fakultet arhitekture Technion, a u Haifi je osnovano Tehničko sveučilište. 1930-ih su diplomanti ovih fakulteta imali priliku graditi mnoge domove i urede u Tel Avivu. Te građevine su građene u duhu europskog funkcionalističkog stila, bez ukrašavanja i s mnogim inovacijama u klimatizaciji. Tel Aviv iz tog vremena je najveći muzej arhitekture na otvorenom, svjetski poznat kao "Bijeli grad" i UNESCO-va svjetska baština.
Rastom, grad je ubrzo obuhvatio u to vrijeme većinski arapsku Jaffu. Tijekom rata koji je uslijedio nakon proglašenja neovisnosti Izraela (5. svibnja 1948.) Tel Aviv je bio glavni grad Izraela i privremeno mjesto zasjedanja izraelskog parlamenta. Tel Aviv i Jaffa su 1950. godine spojeni u jednu upravnu jedinicu, a dvije godine kasnije Jeruzalem postaje sjedište Izraela. No, u Tel Avivu su dugo ostala mnoga ministarstva.
Godine 1956., spajanjem tri znanstvena insituta osnovano je sada najveće sveučilište u Izraelu, Sveučilište Tel Aviv.
Znamenitosti[uredi]
Iako u tel Avivu postoje starije građevine izgrađene u historicističkim stilovima, gdje su se kombinirali europski utjecaji s autohtonim bliskoistočnim odlikama, grad je najpoznatiji po svojim modernim građevinama.
Bijeli grad Tel Aviva (hebrejski: העיר הלבנה, Ha-Ir HaLevana) je skup preko 4.000 modernih građevina, izgrađenih u internacionalnom i tzv. Bauhaus stilu. Izgradili su ih 1930-ih većinom židovski arhitekti koji su prebjegli od nacističkih progona u Europi, ali i njihovi učenici. Tel Aviv ima veći broj ovih građevina od bilo kojeg drugog grada na svijetu.
Šport[uredi]
Vidi još[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Tel Aviv-Yafo, enciklopedija.hr, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 12. studenog 2020.
Vanjske poveznice[uredi]
Ostali projekti[uredi]
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Tel Aviv |