Socorro, Novi Meksiko: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Socorro, Novi Meksiko'''-->{{ | <!--'''Socorro, Novi Meksiko'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime = Socorro | | ime = Socorro | ||
| ime_genitiv =Socorra | | ime_genitiv =Socorra | ||
Inačica od 12. studeni 2021. u 07:07
| Socorro | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 34°3′N 106°53′W / 34.05°N 106.883°W | |
| Država |  SAD
|
| Savezna država |  Novi Meksiko
|
| Okruzi | Socorro |
| Površina | |
| - Ukupna | 37,40 km² |
| - Kopno | 37,30 km² |
| - Voda | 0,10 km² |
| Visina | 1403 m |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Grad | 9051 |
| Vremenska zona | MST (UTC-7) |
| - Ljeto (DST) | MDT (UTC-6) |
| Poštanski broj | 87801 |
| Pozivni broj | 575 |
| Službena stranica http://www.socorronm.gov/ | |
Socorro je grad u okrugu Socorru u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku. Okružno je sjedište. Prema popisu stanovništva SAD 2010. ovdje je živio 9051 stanovnik.
Povijest
Za meksičko-američkog rata, kolovoza 1846., Novi Meksiko okupirala je američka vojska. U Las Vegasu u Novom Meksiku, poručnik Stephen W. Kearny proglasio je neovisnost Novog Meksika od Meksika. Na putu na kojem su se zaputili radi napada na Meksiko, američke su se snage zaustavile u Socorru. Rujna 1850. godine Novi Meksiko postao je dio SAD-a.
Godine 1889. je osnovana Novomeksička škola rudarstva, današnji Institut rudarstva i tehnologije Novog Meksika (New Mexico Institute of Mining and Technology).
Godine 1964. bio je mjestom slučaja gdje je mjesni policajac Lonnie Zamora navodno uočio leteći tanjur i kraj njega dva malena bića.
Zemljopis
Nalazi se na 34°3′42″N 106°53′58″W / 34.06167°N 106.89944°W (34.061759, −106.899424).[1] Prema Uredu SAD za popis stanovništva, zauzima 37,40 km2 površine, od čega 37,30 suhozemne.
Stanovništvo
Prema podatcima popisa 2000.[2] u Socorru bilo je 8877 stanovnika, 3415 kućanstava i 2151 obitelj, a stanovništvo po rasi bili su 66,16% bijelci, 0,74% afroamerikanci, 2,77% Indijanci, 2,24% Azijci, 0,06% tihooceanski otočani, 23,24% ostalih rasa, 4,79% dviju ili više rasa. Hispanoamerikanaca i Latinoamerikanaca svih rasa bilo je 54,50%.
Poznate osobe
- Elfego Baca (1865.–1945.), pravni, odvjetnik i političar
- Conrad Hilton (1887.–1979.), utemeljitelj lanca hotela Hilton
- Willard Hughes Rollings (1948.–2008.), povjesničar američkih Indijanaca
- Robert Fortune Sanchez (1938.–2012.), rimokatolički nadbiskup
- Jeff Bhasker, glazbenik i glazbeni producent
Zanimljivosti
- San Miguel de Socorro, misija
- Karl G. Jansky Very Large Array, dio Nacionalnog radioastronomskog opservatorija
- Nacionalno divljinsko utočište Bosque del Apache
- Nacionalno divljinsko utočište Sevilleta
- mjesto Trinityja
- White Sands Missile Range
Izvori
- ↑ "US Gazetteer files: 2010, 2000, and 1990". Ured SAD za popis stanovništva. 12. veljače 2011.. http://www.census.gov/geo/www/gazetteer/gazette.html Pristupljeno 23. travnja 2011.
- ↑ "American FactFinder". Ured SAD za popis stanovništva. http://factfinder2.census.gov Pristupljeno 31. siječnja 2008.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
