Razlika između inačica stranice »Sana (grad)«
m (no summary specified) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sana (grad)'''-->{{ | <!--'''Sana (grad)'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime =Sana | | ime =Sana | ||
| ime_genitiv =Sane | | ime_genitiv =Sane | ||
Inačica od 05:15, 12. studenoga 2021.
| Sana صنعاء, Ṣana'ā' | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 15°21′N 44°12′E / 15.35°N 44.2°E | |
| Država |  Jemen
|
| Muhafaza | Sana (muhafaza) |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Abdulrahman al-Akwaa |
| Visina | 2830 m |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Grad | 2,079.158 |
| Vremenska zona | GMT+3 (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Zemljovid | |
 Položaj Sane u Jemenu | |
Sana je glavni grad države Jemen i istoimene muhafaze, iako sam grad ne pripada toj muhafazi već samostalnoj upravnoj jedinici Amanat al-Asema. Naziv Sana'a na sabejskom jeziku znači "utvrda" jer je osnovan kao Sabejska utvrda u 6. stoljeću pr. Kr.[1]
Leži u srednjem dijelu države, 320 km sjeverno od Adenskog zaljeva i oko 150 km istočno od obale Crvenog mora, na visini od 2830 metara i jedna je od najviših prijestolnica na svijetu. Sam grad je jedan od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta na svijetu i njegovo povijesno središte s raskošnim jemenskim stambenim "neboderima" je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1986. godine[2].
Sastoji se od upravnog, trgovačkog i rezidencijalnog dijela.Tu se nalaze predionice pamuka, tvornica municije; razvijena je obradba zlata, srebra i dragog kamenja.
Sana se ubraja u značajna arapska kulturna središta sa islamskim sveučilištem, a 2004. godine je bila arapski glavni grad kulture.
Sana je cestom povezana s lukom Hodeida na Crvenom moru, a njezina zračna luka je glavna jemenska internacionalna zračna luka.
Povijest
Prema predaji grad je osnovao Šem, jedan od Noinih sinova, i u Bibliji se spominje kao Azal. Najstariji arheološki nalazi ga datiraju u 6. stoljeće pr. Kr., kada su ovim područjem vladali Sabejci. Najraniji spomen grada su natpisi iz 1. stoljeća u kojima se spominje kako je Sana bila prijestolnica Kraljevine Himjar, sve do 520. godine. U 6. stoljeću je kratko bio vazal Aksumskog carstva u Etiopiji, a bizantski car Justinijan I. je u njoj dao podići baziliku koja je bila najveća južno od Sredozemlja.
Prema predaji 628. godine, sam Muhamed je dao instrukcije kako da se izgradi džamija u Sani. Isprva je Sana bila upravno središte sva tri jemeska makalifata (Sana, al-Džanad i Hadramaut), do njihova osamostaljenja. U 12. stoljeću Sanom je zavladala egipatska dinastija kurdskog podrijetla, Ajubidi. Gradom je vladao imam koji je imao i vjersku i sekularnu vlast, a čija je titula bila nasljedna. No 1517. godine Jemen osvajaju mameluci koji ukidaju domaću dinastiju. Tijekom prvog razdoblja osmanske vlasti (1538.-1635.) Sana je postala prijestolnicom vilajeta, što je ponovno postala u drugom razdoblju (1872.-1918.). Od 1918. godine Sana je prijestolnica Sjevernog Jemena kojim je vladao Imam Jahja.
Na početku revolucije 1962. godine, kojom je ukinuta imamska vlast, Sana je postala prijestolnicom Arapske Republike Jemen, a od 1990. godine kada se ova ujedinila s Demokratskom Narodnom Republikom Jemen, i prijestolnicom cijelog Jemena.
God. 2008. dovršena je Salehova džamija koja može primiti 40.000 vjernika. U vrijeme kada je dovršavana često su je kritizirali kao preraskošnu i preskupu u odnosu na opću siromašnost stanovnika Jemena[3].
Znamenitosti
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Stari grad Sane je naseljen posljednjih 2,500 godina i u njemu se nalaze biseri jemenske arhitekture, zbog čega je proglašena za svjetsku baštinu. Stari grad okružuju zidine visine od 9 do 14 metara i unutra se nalazi više od 100 džamija, 12 hamama (kupatila) i 6500 stambenih višekatnica koje svojim ravnim krovovima nalikuju neboderima. One su ukrašene raskošnim frizovima i pleterskim okvirovima prozora s vitrajima. Neke od građevina su starije od 1400 godina, poput Samsarha i Velike džamije Jami' al-Kabir (7. st.), a najznamenitiji trg s više "nebodera" je Suq al-Milh ("Tržnica solju"). Bāb al-Yaman ("Jemenska vrata") su najpoznatiji ulaz kroz gradske zidine koji je star oko 1000 godina.
Trgovačko središte Sane je četvrt Al Madina koja se ubrzano razvija i pored tri parka, predsjedničke palače i tri hotela u njoj se nalaze i brojni restorani i trgovine.
Panorama starog grada 
Stare višekatnice 
Muzej u Sanai 
Sveučilište u Sanai 
Salehova džamija
.jpg)
Stanovništvo
Sana je najbrže rastuća prijestolnica na svijetu s godišnjim porastom populacije od 7 %[4], dok cijeli Jemen ima porast populacije od 3,2 %. Razlog ove pojave je uglavnom imigracija seoskog stanovništva u grad u potrazi za poslom. Ako ovakav trend potraje Sana će udvostručiti broj stanovnika u sljedećih 10 godina.
|
|
Gradovi prijatelji
Sana ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
Izvori
- ↑ Anna Hestler i Jo-Ann Spilling, Yemen, 1. siječnja 2010., Marshall Cavendish. str. 16. ISBN 9780761448501
- ↑ "Stari grad Sana'a". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/1040 Pristupljeno 27. travnja 2011.
- ↑ Big mosque for president puzzles Yemen's poor na breitbart.com 23. kolovoza 2008. (engl.) Posjećeno 29. travnja 2011.
- ↑ globalurbanist.com 23. ožujka 2010. (engl.) Preuzeto 29. travnja 2011.
Vanjske poveznice
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sana |
| |||||||