Razlika između inačica stranice »Prusac«
m (no summary specified) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Prusac'''-->{{ | <!--'''Prusac'''-->{{Infookvir naselje u BiH | ||
|ime = Prusac | |ime = Prusac | ||
|slika = Vyhled z hradu na Prusac2.jpg | |slika = Vyhled z hradu na Prusac2.jpg | ||
Trenutačna izmjena od 07:38, 11. studenoga 2021.
| Prusac | |
|---|---|
  Prusac | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Županija Središnja Bosna |
| Općina/Grad | Donji Vakuf |
| Zemljopisne koordinate | 44°06′N 17°23′E / 44.10°N 17.38°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 1.281 |
 Prusac
| |
Prusac je naseljeno mjesto u općini Donji Vakuf, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Zemljopis
Prusac (poznat i kao: Akhisar, Biograd, Terra bianca, Prussena, Prensa, Fortezza bianca, Castel bianco, Acmar) je selo u središnjem dijelu Bosne. Nekad je bio gradske veličine, i jedan je od najstarijih gradova u Skopaljskoj dolini.
Povijest
Na području Prusca, prije njegovog osnivanja, postojala su naselja, a prvi stanovnici su bili Iliri, zatim je vlast u tom kraju preuzeo Stari Rim, srednjovjekovna kneževina i kraljevina Hrvatska, Ugarska, srednjovjekovna banovina i kraljevina Bosna, Osmanlijsko Carstvo, ponovno Hrvatsko Kraljevstvo, ponovno Osmanlije, Austro-Ugarska, Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca/Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska, SR Bosna i Hercegovina u SFR Jugoslaviji, a danas je dijelom BiH.
Naseljeno još u starom vijeku. U Pruscu je najviše kulturno-povijesnih spomenika iz rimskog vremena u općini Donjem Vakufu.[2] U srednjovjekovnoj državi Hrvatskoj ovaj je kraj dio Primorske Hrvatske kneza Trpimira, kraljevine kralja Tomislava, Petra Krešimira i Dmitra Zvonimira, banovine Šubića. U srednjovjekovnoj državi Bosni dio banovine Mateja Ninoslava, dio Donjih kraja, granica župe Luka i Uskoplje, početkom 14. stoljeća u banovini Stjepana II., kralja Tvrtka; početkom 15. stoljeća dio herceštva Hrvatinića. Područje Donjeg Vakufa pripadalo je župi Uskoplju. Premda iz udaljena priobalnog područja, jedan od najvažnijih spomenika u Pruscu je tvrđava Stari grad počeli su graditi Mlečani.[2] 1463. godine osnovano je naselje Prusac. Poznat kao Biograd bio je najisturenija utvrda u sastavu Jajačke banovine uspostavljene u svrhu obrane Hrvatskog Kraljevstva od Osmanlija. Nakon osmanskog zauzimanja potpuno je opustošen i raseljen.
Kasnije je ponovno naseljen i dobio je turski naziv Akhisar (Bijeli Grad). Za vrijeme osmanlijske vladavine Bosnom, Prusac je jedno vrijeme bio kulturno i vjersko središte Bosanskog pašaluka. (Ajvatovica). Najviše kulturno-povijesnih spomenika iz osmanskog vremena je u Pruscu. Tvrđavu Stari grad dovršili su Osmanlije. Iz tog su doba sahat-kula, turbe Hasana Ćafije, turbe Ajvaz-dede i Ajvaz dedina stijena Ajvatovica, zvana "mala Ćaba", koja je postala najveće molitveno mjesto muslimana u Europi.[2]
Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba ovdje je uspostavljen zatvorenički logor za Hrvate. Logorom su upravljali Muslimani-Bošnjaci.[3]
Stanovništvo
Popisi 1971. - 1991.
| Prusac | ||||||
| godina popisa | 1991.[4] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 1.733 (98,69%) | 1.667 (99,16%) | 1.674 (96,70%) | |||
| Hrvati | 6 (0,34%) | 6 (0,35%) | 25 (1,44%) | |||
| Srbi | 1 (0,05%) | 7 (0,41%) | 29 (1,67%) | |||
| Jugoslaveni | 1 (0,05%) | 1 (0,05%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 15 (0,85%) | 0 | 3 (0,17%) | |||
| ukupno | 1.756 | 1.681 | 1.731 | |||
Popis 2013.
| Prusac | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Bošnjaci | 1.267 (98,81%) | |||||
| Srbi | 1 (0,08%) | |||||
| Hrvati | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 13 (1,01%) | |||||
| ukupno | 1.281 | |||||
Kultura
U Pruscu je i najveće dovište muslimana zvano Ajvatovica. Ajvatovica je tradicionalna manifestacija koja se održava svake godine u zadnjem tjednu u lipnju.
Poznate osoboe
- Hasan Ćafi (1547. — 1616.), filozof i pravnik
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 11. travnja 2020.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 (boš.) Općina Donji Vakuf Historija Općine Donji Vakuf (arhivirano 31. listopada 2018., pristupljeno 23. ožujka 2019.)
- ↑ Mlivončić, Ivica, Zločin s pečatom, ISBN 953-6058-12-X
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
| |||||