Razlika između inačica stranice »Považská Bystrica«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Považská Bystrica'''-->{{dz|[[Okrug Považská Bystrica]]|Okrug}} | <!--'''Považská Bystrica'''-->{{dz|[[Okrug Považská Bystrica]]|Okrug}} | ||
{{ | {{Infookvir naselje | ||
| ime =Považská Bystrica | | ime =Považská Bystrica | ||
| ime_genitiv = | | ime_genitiv = |
Inačica od 06:00, 11. studenoga 2021.
Považská Bystrica | |||
---|---|---|---|
Považska Bistrica | |||
|
|||
Koordinate: 49°06′N 18°26′E / 49.1°N 18.433°E | |||
Država | Slovačka | ||
Pokrajina | Trenčin | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Karol Janas | ||
Površina | |||
- Ukupna | 90,555 km² | ||
Visina | 288 m | ||
Stanovništvo (2001.) | |||
- Grad | 42.733 | ||
- Gustoća | 466 stan./km² | ||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 017 01 | ||
Pozivni broj | +421 (0)42 | ||
Registarska oznaka | PB | ||
Službena stranica www.povazska-bystrica.sk | |||
Zemljovid | |||
Považská Bystrica (njem. Waagbistritz, mađ. Vágbeszterce) je grad u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju. Grad je upravno središte Okruga Považská Bystrica.
Zemljopis
Danas za većinu Slovaka Považská Bystrica predstavlja mjesto poznato po prometnim gužvama zbog položaja na važnoj trasi između Bratislave i Žiline. U posljednjem desetljeću se neuspješno pregovara o izgradnji nove dionice autoceste D1. Optimistična predviđanja kažu da bi ona mogla biti izgrađena 2010. godine. Današnje stanje je takvo da se autocesta prekida na oko 5 km pred gradom i nastavlja 5 km poslje izlaza iz grada.
S druge strane Považská Bystrica se nalazi u izuzetnom prirodnom okruženju. Nalazi se između dva planinska lanca Strážovské vrchy i Javorníky. Panoramom grada dominira vrh Sulovskih stjena - Veľký Manín (890 m) koji se vidi iz gotovo svih dijelova grada. Između Velikog Manina i Malog Manina nalazi se Manínski tijesnac. U blizini Považske Bystrice nalaze se i jedne od najpoznatijih slovačkih toplica Rajecké Teplice.
Povijest
Prvi pisani izvor u kojem se spominje grad datira iz 1316. godine i vezan je za ime Matúša Čáka, srednjovjekovnog mađarskog veleposjednika. Sljedeće spominjanje je iz 13. srpnja 1330. godine. Pod naletom Husita grad je spaljen 1432. godine. Povijest naselja usko je povezana s obližnjim dvorcem Bistrica (ili Povaški) koji je izgrađen u 13. stoljeću. Najpoznatiji vlasnici su bili vitezovi Jan i Rafael Podmanicki. Obitelj Podmanicki je zavladala gradom 1458. godine kada je kralj Matija Korvin poklonio dvorac, grad i 16 okolnih sela Ladislavu Podmanickom. U periodu vladavine Podmanickih koji je trajao oko 100 godina grad je zabilježio veliki uspon.
Naredno stoljeće je bilo teško i za grad i za regiju. Grad je poharan više puta od strane Mađara. Najznačajnije su pljačke Stjepana Bocskaya (1604.) Imre Thökölya (1679.) i Berečenja i Očkaja (1707.). Nakon teških vremena grad je počeo da dobiva povlastice od mađarskih kraljeva i uživao je bolji status od okolnih naselja. Međutim ovakva pozicija grada je nestala ukidanjem svih povlastica 1886. godine.
Grad je ušao u sastav Čehoslovačke 1918. godine. Tvornica streljiva Rot je prebačena iz Bratislave u Povašku Bistricu 1929. godine što je mnogo popravilo ekonomsku situaciju u gradu.
Nakon Drugog svjetskog rata, a posebno tokom 1970ih i 1980ih, grad je doživjeo veliki rast. Oko malog gradskog centra izgrađena su nova stambena naselja. Sam centar grada je u potpunosti izgrađen pa samim tim je danas u Povaškoj Bistrici teško pronaći povijesnu zgradu. Najveći poslodavac u gradu nakon Drugog svjetskog rata je tvornica industrijskih proizvoda "Považské strojárne".
Stanovništvo
Godina | 1. 1. 1993.[2] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
---|---|---|---|---|---|---|
Broj stanovnika | 41.703 | 43.574 | 41.989 | 40.817 | 39.270 | 38.937 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 42.733 stanovnika.[3] Po popisu stanovništva u gradu živi najviše Slovaka:
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 81,10 %, ateista 12,18 % i luterana 2,56 %.[3]
Gradovi prijatelji
Izvor
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ 3,0 3,1 "Municipal Statistics". Statistički zavod Slovačka. http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Pristupljeno 15. prosinca 2007.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Považská Bystrica |
|