Laslovo: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Laslovo'''-->{{ | <!--'''Laslovo'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | | ||
ime = Laslovo | | ime = Laslovo | | ||
regija = [[Slavonija]] | | regija = [[Slavonija]] | | ||
Posljednja izmjena od 9. studeni 2021. u 22:16
| Laslovo | |
|---|---|
  Laslovo Laslovo na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Osječko-baranjska županija |
| Općina/Grad | Ernestinovo |
| Najbliži (veći) grad | Osijek |
| Zemljopisne koordinate | 45°24′54″N 18°41′46″E / 45.415°N 18.696°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 1.031 |
| Pošta | 31214 Laslovo |
| Pozivni broj | +385(0)31 |
| Autooznaka | OS |
Laslovo (mađ.: Szentlászló) je selo u istočnoj Slavoniji, oko 18 kilometara južno od Osijeka, na relaciji Osijek-Vinkovci te pored rijeke Vuke. Administrativno pripada općini Ernestinovo.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Laslovo je naselje staro gotovo tisuću godina. Prva crkva u selu je crkva Svetog Ladislava, sagrađena 1218. godine.[1]
Godine 1475. selo je spomenuto kao tvrđava, a prema podacima iz 19. stoljeća selo je bilo većinskog mađarskoga podrijetla, kalvinističke vjere. Prema popisu stanovništva 1991.g. ima 1 298 žitelja, a 2001.g. pao na 1.031 stanovnika; 2011. god. bilježi se 1074 stanovnika u 382 domaćinstva.
U župi evidentirano 285 vjernika katolika. U Laslovu je današnja kalvinistička crkva sagrađena 1404., zatim preuređivana 1878. i uništena 1991. godine početkom Domovinskog rata. Broj kalvinista u Laslovu - koji su po etničkoj pripadnosti Mađari - se danas procjenjuje na oko 300.
Laslovo je najpoznatije po herojskoj obrani i stradanju u Domovinskom ratu, kada su mještani uz pomoć dragovoljaca iz drugih dijelova Hrvatske (iz Dalmacije, Kvarnera i Zagorja), ali i svijeta (iz Bolivije, Mađarske, SAD-a, Slovenije i Španjolske), 152 dana branili selo i time držali prvu crtu obrane Osijeka s juga. Stanje se pogoršalo nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. kada su srpska paravojska i JNA preusmjerile svoje snage iz Vukovara na područje južno od Osijeka s namjerom okruživanja i osvajanja najvećeg slavonskog grada. Dana 20. studenog okupirano je Ernestinovo čime je Laslovo ostalo u potpunom okruženju srpskih snaga, pa je donesena odluka da će svih 257 branitelja i civila, od čega 27 ranjenika, krenuti u proboj prema slobodnom Ivanovcu. Dana 23. studenog oko 16.30 prva skupina od oko 120 ljudi predvođena Ištvanom Mihalikom krenula je kroz kukuruzišta osigurati prolaz drugoj skupini, predvođenoj Ladislavom Kočišem, u kojoj su bili ranjenici. Prva skupina u Ivanovac je stigla 24. studenog oko 4 ujutro, a druga sat vremena kasnije. Gotovo istodobno u Laslovo su ušle srpske horde predvođene Željkom Ražnatovićem Arkanom koje su odmah po dolasku zaklale 3 starice koje nisu htjele napustiti svoje domove, a koje je Ražnatović kasnije predstavio televiziji kao „žrtve ustaša”. Uslijedila je pljačka i rušenje sela. Ukupno je u obrani Laslova poginulo 48 ljudi, a još 10 ih se i danas smatra nestalima.[2][3][4]
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Laslovo '91, županijski ligaš
Kultura[uredi | uredi kôd]
- UDVDR - Klub Laslovo
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Szentlászló - a múlt idők emlékei
- ↑ Kroz kukuruze i kanal probilo se 257 branitelja, od čega 27 ranjenih, vecernji.hr, preuzeto 24. studenog 2016.
- ↑ Pad Laslova na današnji dan, 1991!, hrvatskoobrambenostivo.com, preuzeto 24. studenog 2016.
- ↑ Obrana Laslova – podsjetnik mladim generacijama da sloboda nije besplatna, republika.eu, preuzeto 24. studenog 2016.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||
Nedovršeni članak Laslovo koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.