Steyr: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 77: Redak 77:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Steyr}}
 
* [http://www.steyr.at/system/web/startseite.aspx?fileid=1078566 ''Službena stranica''] {{de icon}}
* [http://www.steyr.at/system/web/startseite.aspx?fileid=1078566 ''Službena stranica''] {{de icon}}


{{KotariDržaveGornjaAustrija}}
{{KotariDržaveGornjaAustrija}}
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]

Inačica od 3. studeni 2021. u 22:01

Steyr
Steyr na zemljovidu Austrija
Steyr
Steyr
Steyr na karti Austrije
Grb
Savezna država Gornja Austrija
Kotar Steyr-Land
Najbliži (veći) grad Linz
Površina 26,56[1] km2
Nadmorska visina 310 [2] m
Zemljopisne koordinate 48°03′00″N 14°25′06″E / 48.05009°N 14.41827°E / 48.05009; 14.41827
Stanovništvo
 - Ukupno 38.344
 - Gustoća 1445 st./km2
Pošta 4400, 4407[3]
Pozivni broj 07252
Službena stranica http://www.steyr.at/
Panorama

Steyr je statutarni grad u austrijskoj saveznoj državi Gornja Austrija, od 38.344 stanovnika [1] Osim toga je administrativni centar kotara Steyr-Land.

Zemljopisne karakteristike

Steyr leži na sjeveru Gornje Austrije, na ušću rijeke Steyr u Enns[2], udaljen 25 km južno od Linza.

Povijest

Srednji vijek

Steyr je izrastao u naselje oko zamka, prvi put je spomenut u dokumentima negdje između 985.991. pod imenom Stirapurch.[2]

Od 1170. ima epitet urbsa, što je značilo i status grada, u to vrijeme njime je vladala moćna feudalna porodica Otakare.[2]

Oni su njime vladali do 1192. kada je podpao pod Babenbergovce, kao dio njihovih dominiona sjeverno od rijeke Enns. Steyru je 1287. ponovno potvrđen status grada, i proširena pravom na trgovinu željezom i drvom. Od tada je grad izrastao u centar metalurške industrije Austrije.[2]

Drugi svjetski rat

Steyr je za Drugog svjetskog rata kao Industrijski grad pretrpio teška bombardiranja od strane savezničkog zrakoplovstva.

Privreda

Od 24.051 zaposlenih u 1991. godini, 54 % je radilo u metalnoj Industriji. Najveće tvornice tog tipa su Steyr-Nutzfahrzeuge AG i Steyr-Daimler-Puch AG koje proizvode vozila, dijelove za njih i motore, a tu je i BMW Motoren GmbH koji također proizvodi motore.

Pored tog grad je i turistički centar za jednodnevne izlete.[2]

Gradovi prijatelji

Galerija

Izvori

  1. 1,0 1,1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. Poštanski broj, at.postleitzahl.org, pristupljeno 21. svibnja 2017.

Vanjske poveznice