Piramide u Gizi: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
Redak 22: | Redak 22: | ||
== Galerija == | == Galerija == | ||
<gallery> | <gallery> |
Posljednja izmjena od 3. studeni 2021. u 02:03
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Piramide u Gizi ili Nekropola u Gizi u Egiptu spadaju među najpoznatije i najstarije građevine čovječanstva. Nalaze se na zapadnom rubu doline Nila, oko osam kilometara jugozapadno od grada Gize. Udaljene su oko 15 kilometara od centra grada Kaira i nalazi se direktno na ulici piramida (Sharia al-Ahram). Jedine su preostale od Sedam svjetskih čuda antike.
Najveća i vjerojatno najpoznatija piramida je Keopsova piramida, faraona Keopsa koji je vladao oko 2558. pr. Kr. - 2532. pr. Kr. Blizu nje je Velika sfinga, te Kefrenova piramida. Treća i ujedno najmanja je Mikerenova piramda.
Zbog toga su 1979. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi, zajedno s obližnjim drevnim gradom Memfisom, i nekropolama u Abusiru, Dahšuru i Sakari.
Gradnja Piramida[uredi | uredi kôd]
Piramide su građene između oko 2620. pr. Kr. - 2500. pr. Kr. na oko 1000 puta 2000 metara širokim visoravanima od vapnenca. S izgradnjom piramida istodobno su nastali hramovi, nekropola i naselje za radnike. Zanimljivost je i da u doba izgradnje piramida Egipćani nisu još poznavali kotač.
Smatra se da su služile za zbrinjavanje balzamiranih posmrtnih ostataka faraonovih mumija koje su se skrivale duboko u unutrašnjosti za svoj zagrobni život.
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Nekropola u Gizi iz zraka -
Velika sfinga u Gizi s Kefrenovom piramidom
-
Nekropola u Gizi noću -
Panorama (Giza u dnu)
|