Razlika između inačica stranice »Grgur Ninski (Meštrović)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
| Redak 37: | Redak 37: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://aktualno.hr/beta/novosti/699_Obljetnica+Grgura+Ninskog+u+Varazdinu.html Obljetnica Grgura Ninskog u Varaždinu] | * [http://aktualno.hr/beta/novosti/699_Obljetnica+Grgura+Ninskog+u+Varazdinu.html Obljetnica Grgura Ninskog u Varaždinu] | ||
Trenutačna izmjena od 00:45, 2. studenoga 2021.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir kip
Grgur Ninski spada među bolje Meštrovićeve spomenike iako je on ograničen jednim pogledom, profilnim. Neraščlanjene partije ovog brončanog kolosa imaju svoje skulptorsko opravdanje, jednostavna stilizirana odjeća posjeduje određenu kompoziciju i ritam nabora ističući vertikalama monumentalnost, a zaobljenim gornjim dijelovima temperament figure što pridonosi osnovnoj ideji spomenika.
Tri spomenika
Ivan Meštrović izradio je ukupno tri spomenika Grguru Ninskom, prvi je prvotno bio postavljen u Splitu, a dvije godine kasnije preseljen je na Franjevački trg u Varaždinu 20. rujna 1931. godine. Postavljen je uz Franjevačku crkvu obzirom da je Grgur Ninski bio hrvatska povijesna crkvena ličnost pa se smatralo da je prikladno da bude postavljen uz neki sakralni objekt.
Drugi je, monumentalniji i malo drugačiji od onog u Varaždinu, poklonjen gradu Splitu. Poklon je sam Meštrović popratio riječima: ... "Neka Grgur Ninski bude na hrvatskom sjeveru kao i onaj na jugu - u Splitu, vidljivi dokaz za našu uspješnu borbu za crkveno slavenski jezik i hrvatsku glagoljicu". Spomenik je izvorno stajao na splitskom peristilu sve do 1954. godine kada je postavljen ispred sjevernih (zlatnih) vrata Dioklecijanove palače. Brončani nožni palac spomenika je izlizan zbog lokalnog vjerovanja kako dodir palca u prolazu donosi sreću i ostvarenje želja.
Umanjena replika kipa iz Varaždina postavljena je Ninu pokraj crkve sv. Anselma 10. rujna 1969. godine povodom proslave 900. obljetnice izdavanja povelje hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV., a kojom se prvi put javlja pojam Mare Nostrum (naše more) kao dokaz kraljeve vlasti na moru i na kopnu.
Meštrović je pridonio stvaranju Moderne galerije i novog Umjetničkog paviljona u Zagrebu, spašavanju starohrvatskih spomenika u Kninu. Izradio je i poklonio mnogim gradovima velik broj javnih spomenika istaknutih osobnosti iz prošlosti pored Grgura Ninskog: Marko Marulić – Split, Ruđer Bošković, Povijest Hrvata, Josip Juraj Strossmayer i Nikola Tesla – Zagreb,a sudjelovao je i u podizanju i ukrašavanju crkve sv. Marka u Zagrebu.
Neke Meštrovićeve monumentalne spomenike uništilo je vrijeme, ali će on ipak po nekima od njih ostati veliki kipar monumentalne skulpture u svjetskim razmjerima.