Brodolom Nade

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika

Brodolom Nade (njem. Die gescheiterte Hoffnung), izvorno More leda (njem. Das Eismeer) ili Nasukani brod na obali Greenlanda na mjesečini (Ein gescheitertes Schiff auf Grönlands Küste im Wonne-Mond), je slika romantičnog slikara Caspara Davida Friedricha iz 1823. ili 1824. godine. Izložena je u muzeju Hamburger Kunsthalle u Hamburgu u Njemačkoj.

Friedrichove uljene skice leda na Elbi.

Povijest

Detalj s krmom broda

Caspar David Friedrich je bio jedan od prvih umjetnika koji je slikao osobite zimske pejzaže u kojima je zemlja potpuno pokrivena snijegom i ledom. Njegovi zimski pejzaži su svečani i prema povjesničaru Hermanu Benkenu, on je slikao zimske pejzaže u kojima ljudska noga nije još kročila. Teško se može negirati utjecaj jednog traumatičnog događaja u djetinjstvu Friedricha na podsvjesno formiranje njegovog mračnog temperamenta i izbor "ledenih" tema u slikarstvu. Kao trinaestogodišnjeg dječaka za vrijeme klizanja na ledu spasio ga je od utapanja mlađi brat Christoph, koji se malo kasnije utopio u ledenoj vodi na njegove oči.

Sliku je naručio kolekcionar Johann Gottlob von Quandt itrebala je činiti par sa slikom Južna priroda u svom obilju i veličanstvenoj raskoši, koju je naslikao Johann Martin von Rohden. Inspiracija za sliku Brodolom Nade je izvješće o jednom određenom događaju, kome je umjetnik dao simbolično značenje. To je nesretan događaj tijekom polarne ekspedicije Williama Edwarda Parryja u Sjeverozapadni prolaz od 1819. do 1820. godine. Na slici je vidljiva krma broda na kojoj je jedva vidljiv naziv broda, HMS Griper, jedan od dva broda koja su sudjelovala u ekspediciji.

Za sliku Friedrich je izradio brojne crteže i skice u ulju leda na rijeci Elbi, blizu Dresdena. Slika Brodolom Nade je bez sumnje jedno od remek-djela Caspara Davida Friedricha. Ipak, ova slika je naišla na nerazumijevanje i osporavanje i ostala neprodana skoro do njegove smrti, 1840. godine. No, danas je ona simbol ljudskih težnji koje lomi ogromna hladna ravnodušnost suvremenog svijeta i surove prirodne sile.

Slika je snažno utjecala na brojne romantičarske slikare, ali moderne kao što je Totes Meer (njem. za „Mrtvo more”) koje je naslikao Paul Nash 1941. god..

Odlike

Na slici je prikazana sumorna tema brodoloma u ledenom Arktičkom oceanu. Tema slike je prožeta nenadmašnim dramatičnim intenzitetom i doima se kao da se brodolom upravo dogodio. Ogromni visoki šiljci ledenih santi su u pozadini, dok velike sante leda okružuju i potpuno okivaju ostatke drvenog broda. Dijelovi popucalih jarbola koji leže među piramidama leda pretvaraju se u prazninu, a s blijedoplavim nebom stvara snažan simbol života kojega je slomila sudbina i sile prirode. Sve je hladno, mrtvo, a sunce sja i osvjetljava slomljene nade čovjeka. Nagomilane ledene sante su prikazane kao neka vrsta ogromnog kamenog spomenika čovjekovog poraza kojega je sagradila sama priroda. Tu nema ni traga od obojene pare - i sam zrak izgleda kao da je zaleđen - niti ikakvog subjektivnog rukopisa. Kroz bojom pokrivenu površinu, gleda se pravo u stvarnost koja izgleda stvorena bez umjetnikova sudjelovanja. Ova tehnika, bezlična i pretjerano brižljiva, svojstvena je njemačkom slikarstvu.

Izvori

• Wieland Schmied, Caspar David Friedrich, 1992., Koln: DuMont ISBN 3-8321-7207-6
• Russell A. Potter, Arctic Spectacles: The Frozen North in Visual Culture, 1818-1875 (Seattle: University of Washington Press, 2007.), str. 57.-59. ISBN 0-295-98679-4