Razlika između inačica stranice »Guido Reni«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
Svijetlim bojama u tehnikama [[Uljene boje|uljenog slikarstva]] i [[Freska|freske]] slikao je dramatične kompozicije s [[Biblija|biblijskom]] i [[Mitologija|mitološkom]] tematikom. Vrhunac njegovih ekstenzivnih rimskih fresaka predstavlja ''Aurora'' ([[1613.]]), načinjena za palaču Rospigliosi (''Casino Rospigliosi''), a njegova reinterpretacija [[Renesansa|renesanse]] najvišu točku doseže s ''Pokoljem nevine dječice'' ([[1611.]] – [[1612.]]), ''Atalantom i Hipomenom'', te ''Herkulovim poslovima'' naslikanim za [[Gonzage]]. ''Atalanta i Hipomen'' su naslikani na temelju dijagonala koje se međusobno presijecaju, prekidu i ponovnom podešavanju ritma, a [[Manirizam|manirističke]] elemente ublažava Renijeva ljupka klasičnost. | Svijetlim bojama u tehnikama [[Uljene boje|uljenog slikarstva]] i [[Freska|freske]] slikao je dramatične kompozicije s [[Biblija|biblijskom]] i [[Mitologija|mitološkom]] tematikom. Vrhunac njegovih ekstenzivnih rimskih fresaka predstavlja ''Aurora'' ([[1613.]]), načinjena za palaču Rospigliosi (''Casino Rospigliosi''), a njegova reinterpretacija [[Renesansa|renesanse]] najvišu točku doseže s ''Pokoljem nevine dječice'' ([[1611.]] – [[1612.]]), ''Atalantom i Hipomenom'', te ''Herkulovim poslovima'' naslikanim za [[Gonzage]]. ''Atalanta i Hipomen'' su naslikani na temelju dijagonala koje se međusobno presijecaju, prekidu i ponovnom podešavanju ritma, a [[Manirizam|manirističke]] elemente ublažava Renijeva ljupka klasičnost. | ||
{{GLAVNIRASPORED:Reni, Guido}} | {{GLAVNIRASPORED:Reni, Guido}} | ||
[[Kategorija:Barokni slikari]] | [[Kategorija:Barokni slikari]] | ||
[[Kategorija:Talijanski slikari]] | [[Kategorija:Talijanski slikari]] |
Trenutačna izmjena od 00:56, 2. studenoga 2021.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik
Guido Reni (Bologna, 4. studenog 1575. - Bologna, 8. kolovoza 1642.) bio je bolonjski slikar i glavni predstavnik ranobaroknog slikarstva čija je umjetnost nastala pod utjecajem manirizma i braće Carracci; smatran je najvećim majstorom svog vremena, ali i umjetnikom čija je vještina nadmašivala Rafaela.
Životopis i djela
Guido Reni je bio učenik Carraccija, ali je u Rimu na njega uvelike utjecao i rad Caravaggia. Kao misaoni slikar koji je kadar uravnotežiti i veoma različite utjecaje, na Raspeću sv. Petra (1604. – 1605.) stvorio je vlastitu klasicističku verziju Caravaggiovog stila. Nemir koji se krije u njegovim prikazima Magdalene zamjećuje se i u majstorskoj, bravuroznoj predodžbi Davida s Golijatovom glavom (1604.-1605.) gdje se u pristupu temi osjeća sablasan Caravaggiov odjek.
Svijetlim bojama u tehnikama uljenog slikarstva i freske slikao je dramatične kompozicije s biblijskom i mitološkom tematikom. Vrhunac njegovih ekstenzivnih rimskih fresaka predstavlja Aurora (1613.), načinjena za palaču Rospigliosi (Casino Rospigliosi), a njegova reinterpretacija renesanse najvišu točku doseže s Pokoljem nevine dječice (1611. – 1612.), Atalantom i Hipomenom, te Herkulovim poslovima naslikanim za Gonzage. Atalanta i Hipomen su naslikani na temelju dijagonala koje se međusobno presijecaju, prekidu i ponovnom podešavanju ritma, a manirističke elemente ublažava Renijeva ljupka klasičnost.