Razlika između inačica stranice »Dragutin Feletar«
(Bot: Automatski unos stranica) |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Dragutin Feletar'''-->[[Datoteka:Dragutin Feletar.jpg|mini|Prof.dr.sc. Dragutin Feletar (2014.)]] | <!--'''Dragutin Feletar'''-->[[Datoteka:Dragutin Feletar.jpg|mini|Prof.dr.sc. Dragutin Feletar (2014.)]] | ||
[[Datoteka:Hrvatski kajkavski kolendar za 2019. - Dragutin Feletar.jpg|mini|Akademik Feletar na predstavljanju "Hrvatskog kajkavskog kolendara" za 2019.g.]] | [[Datoteka:Hrvatski kajkavski kolendar za 2019. - Dragutin Feletar.jpg|mini|Akademik Feletar na predstavljanju "Hrvatskog kajkavskog kolendara" za 2019.g.]] | ||
'''Dragutin Feletar''' ([[Veliki Otok (Legrad)|Veliki Otok]], općina [[Legrad]], [[10. srpnja]] [[1941.]] ), [[Hrvatska|hrvatski]] [[ | '''Dragutin Feletar''' ([[Veliki Otok (Legrad)|Veliki Otok]], općina [[Legrad]], [[10. srpnja]] [[1941.]] — [[22. lipnja]] [[2023.]])<ref name="služba ureda">Služba ureda župana: [https://kckzz.hr/en/novosti/item/3374-in-memoriam-dragutin-feletar-1941-2023 '' IN MEMORIAM – Dragutin Feletar (1941. – 2023.) '']. Koprivničko-križevačka županija. 22. lipnja 2023. Pristupljeno 24. lipnja 2023.</ref>, [[Hrvatska|hrvatski]] [[zemljopisac]] i [[publicist]], akademik HAZU.<ref name=HAZU>[http://info.hazu.hr/upload/File/Mediji14/BIOGRAFIJE-NOVIH-CLANOVA-HAZU.pdf HAZU] ''Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'' str. 6 (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rođen je 1941. u Velikom Otoku. [[Gimnazija|Gimnaziju]] završio u [[Varaždin]]u. Godine 1960. upisuje studij na Geografskom odsjeku [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]], gdje je pod mentorskim vodstvom akademika [[Josip Roglić|Josipa Roglića]] diplomirao temom ''Industrija Međimurja'' (1965.). <ref name=HAZU/> | Rođen je 1941. u Velikom Otoku. Osnovnu školu pohađao je u Donjoj Dubravi i Kotoribi.<ref name="služba ureda"/> [[Gimnazija|Gimnaziju]] završio u [[Varaždin]]u. Godine 1960. upisuje studij na Geografskom odsjeku [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]], gdje je pod mentorskim vodstvom akademika [[Josip Roglić|Josipa Roglića]] diplomirao temom ''Industrija Međimurja'' (1965.). <ref name=HAZU/> | ||
Radio je kao učitelj u osnovnoj školi, novinar i animator kulture. | Radio je kao učitelj u osnovnoj školi, novinar i animator kulture. | ||
Na istom odsjeku gore navedenog fakulteta 1973. magistrira temom Podravina – geografsko-povijesna studija. Disertaciju Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine obranio je 1982. pod mentorskim vodstvom dr. sc. Veljka Roglića. Početkom 1983. zapošljava se kao asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno--matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 2007. godine postigavši sve sveučilišne stupnjeve. Bio je dekan navedenog fakulteta, član Senata i Rektorskog kolegija Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Saveza geografskih društava Hrvatske i urednik časopisa Geografski glasnik. Na Geografskom odsjeku razvio je kolegije: Industrijska geografija, Geografske osnove statistike, Uvod u geografiju, Geografija Afrike i Industrija u prostornom planiranju. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Budimpešti, Pečuhu, Lođu, Ostravi, Göttingenu i Münchenu. Bio je aktivni sudionik na brojnim znanstvenim skupovima u inozemstvu. Dr. sc. Dragutin Feletar danas je jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i stručnom literaturom. Osim geografije i demografije, njegov je znanstveni interes ekonomska i kulturna povijest. Objavljeno mu je 66 znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima. Autor je ili suautor brojnih knjiga, od kojih su neke kapitalne za hrvatski zemljopis i povijest. Dosad je objavio 23 znanstvene knjige, 46 stručnih knjiga i 22 udžbenika iz zemljopisa za osnovne i srednje škole. Među rezultate Feletarova znanstvenog rada spadaju: prinosi hrvatskoj ekonomskoj i industrijskoj geografiji; prinosi hrvatskoj historijskoj | Na istom odsjeku gore navedenog fakulteta 1973. magistrira temom Podravina – geografsko-povijesna studija. Disertaciju Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine obranio je 1982. pod mentorskim vodstvom dr. sc. Veljka Roglića. Početkom 1983. zapošljava se kao asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno--matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 2007. godine postigavši sve sveučilišne stupnjeve. Bio je dekan navedenog fakulteta, član Senata i Rektorskog kolegija Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Saveza geografskih društava Hrvatske i urednik časopisa Geografski glasnik. Na Geografskom odsjeku razvio je kolegije: Industrijska geografija, Geografske osnove statistike, Uvod u geografiju, Geografija Afrike i Industrija u prostornom planiranju. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Budimpešti, Pečuhu, Lođu, Ostravi, Göttingenu i Münchenu. Bio je aktivni sudionik na brojnim znanstvenim skupovima u inozemstvu. Dr. sc. Dragutin Feletar danas je jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i stručnom literaturom. Osim geografije i demografije, njegov je znanstveni interes ekonomska i kulturna povijest. Objavljeno mu je 66 znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima. Autor je ili suautor brojnih knjiga, od kojih su neke kapitalne za hrvatski zemljopis i povijest. Dosad je objavio 23 znanstvene knjige, 46 stručnih knjiga i 22 udžbenika iz zemljopisa za osnovne i srednje škole. Među rezultate Feletarova znanstvenog rada spadaju: prinosi hrvatskoj ekonomskoj i industrijskoj geografiji; prinosi hrvatskoj historijskoj geografiji i povijesti poduzetništva; prinosi zavičajnoj (regionalnoj) historijskoj geografiji i ekogeografiji; prinosi hrvatskoj kulturnoj povijesti i popularizaciji znanosti i dr.Feletarova knjiga Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine (1984.) metodološka je osnovica za primjenu industrijske geografije i razvoj povijesti poduzetništva, dok je dio znanstvene produkcije iz industrijske i ekonomske geografije sažeo u posebnom djelu pod naslovom Studije i radovi o Podravini (1982.).Radi utjecaja i međuodnosa razvoja strukture stanovništva i ekonomskih procesa u zemljopisnom prostoru, dr. sc. Dragutin Feletar razvio je i metode dijela demogeografije, posebno na području međuodnosa prirodno-zemljopisnih i demogeografskih procesa, kojima se osobito koristio u primjeni na primjeru zavičajne (regionalne) geografije i ekonomske povijesti.<ref name=HAZU/> | ||
Pokrenuo je i uređivao niz časopisa od kojih je široj javnosti najpoznatiji časopis «[[Meridijani (časopis)|Meridijani]]», čiji je izdavač zajedno s kćeri [[Petra Somek|Petrom]]. Objavio je tri zbirke pjesama i knjigu putopisa. Osim knjige "[[Podravina]]" ([[1973.]] i [[1988.]]) i djela o nizu poduzeća, autor je više knjiga vezanih uz pojedina naselja u Podravini i Međimurju, npr. "[[Legrad]]" ([[1971.]]), , "Povijest Kuzminca" ([[1992.]]), "Povijest Kunovca" (1993.), "[[Prelog]] - izabrane teme" ([[1995.]]), "[[Virovitica]] - izabrane teme" ([[1996.]]), "[[Koprivnica]] - izabrane teme" ([[1997.]])", "Povijest [[Torčec]]a" ([[2000.]]), "Općina [[Novigrad Podravski]]" ([[2001.]]), "Općina [[Donja Dubrava]]" ([[2008.]]), "[[Virovitica]] - tradicija i suvremenost" ([[2008.]]) itd. | Pokrenuo je i uređivao niz časopisa od kojih je široj javnosti najpoznatiji časopis «[[Meridijani (časopis)|Meridijani]]», čiji je izdavač zajedno s kćeri [[Petra Somek|Petrom]]. Objavio je tri zbirke pjesama i knjigu putopisa. Osim knjige "[[Podravina]]" ([[1973.]] i [[1988.]]) i djela o nizu poduzeća, autor je više knjiga vezanih uz pojedina naselja u Podravini i Međimurju, npr. "[[Legrad]]" ([[1971.]]), , "Povijest Kuzminca" ([[1992.]]), "Povijest Kunovca" (1993.), "[[Prelog]] - izabrane teme" ([[1995.]]), "[[Virovitica]] - izabrane teme" ([[1996.]]), "[[Koprivnica]] - izabrane teme" ([[1997.]])", "Povijest [[Torčec]]a" ([[2000.]]), "Općina [[Novigrad Podravski]]" ([[2001.]]), "Općina [[Donja Dubrava]]" ([[2008.]]), "[[Virovitica]] - tradicija i suvremenost" ([[2008.]]) itd. | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
Dragutin Feletar je dobio državnu nagradu za popularizaciju znanosti, nagradu za životno djelo Koprivničko križevačke županije (2002.), nagradu za životno djelo Grada Koprivnice (2005.), Medalju grada Koprivnice te još nekoliko javnih priznanja i nagrada. | Dragutin Feletar je dobio državnu nagradu za popularizaciju znanosti, nagradu za životno djelo Koprivničko križevačke županije (2002.), nagradu za životno djelo Grada Koprivnice (2005.), Medalju grada Koprivnice te još nekoliko javnih priznanja i nagrada. | ||
2018. godine proglašen je počasnim građaninom rodnog mjesta Donje Dubrave. | 2018. godine proglašen je počasnim građaninom rodnog mjesta Donje Dubrave, Grada Koprivnice (2020.) te Koprivničko-križevačke županije (2021.).<ref name="služba ureda"/> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 28: | Redak 28: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Feletar, Dragutin}} | {{GLAVNIRASPORED:Feletar, Dragutin}} | ||
[[Kategorija:Hrvatski | [[Kategorija:Hrvatski zemljopisci]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] | [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]] | [[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]] | [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] | ||
[[Kategorija:Akademici HAZU]] | [[Kategorija:Akademici HAZU]] | ||
Trenutačna izmjena od 22:59, 23. lipnja 2023.
Dragutin Feletar (Veliki Otok, općina Legrad, 10. srpnja 1941. — 22. lipnja 2023.)[1], hrvatski zemljopisac i publicist, akademik HAZU.[2]
Životopis
Rođen je 1941. u Velikom Otoku. Osnovnu školu pohađao je u Donjoj Dubravi i Kotoribi.[1] Gimnaziju završio u Varaždinu. Godine 1960. upisuje studij na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pod mentorskim vodstvom akademika Josipa Roglića diplomirao temom Industrija Međimurja (1965.). [2] Radio je kao učitelj u osnovnoj školi, novinar i animator kulture. Na istom odsjeku gore navedenog fakulteta 1973. magistrira temom Podravina – geografsko-povijesna studija. Disertaciju Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine obranio je 1982. pod mentorskim vodstvom dr. sc. Veljka Roglića. Početkom 1983. zapošljava se kao asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno--matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 2007. godine postigavši sve sveučilišne stupnjeve. Bio je dekan navedenog fakulteta, član Senata i Rektorskog kolegija Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Saveza geografskih društava Hrvatske i urednik časopisa Geografski glasnik. Na Geografskom odsjeku razvio je kolegije: Industrijska geografija, Geografske osnove statistike, Uvod u geografiju, Geografija Afrike i Industrija u prostornom planiranju. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Budimpešti, Pečuhu, Lođu, Ostravi, Göttingenu i Münchenu. Bio je aktivni sudionik na brojnim znanstvenim skupovima u inozemstvu. Dr. sc. Dragutin Feletar danas je jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i stručnom literaturom. Osim geografije i demografije, njegov je znanstveni interes ekonomska i kulturna povijest. Objavljeno mu je 66 znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima. Autor je ili suautor brojnih knjiga, od kojih su neke kapitalne za hrvatski zemljopis i povijest. Dosad je objavio 23 znanstvene knjige, 46 stručnih knjiga i 22 udžbenika iz zemljopisa za osnovne i srednje škole. Među rezultate Feletarova znanstvenog rada spadaju: prinosi hrvatskoj ekonomskoj i industrijskoj geografiji; prinosi hrvatskoj historijskoj geografiji i povijesti poduzetništva; prinosi zavičajnoj (regionalnoj) historijskoj geografiji i ekogeografiji; prinosi hrvatskoj kulturnoj povijesti i popularizaciji znanosti i dr.Feletarova knjiga Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine (1984.) metodološka je osnovica za primjenu industrijske geografije i razvoj povijesti poduzetništva, dok je dio znanstvene produkcije iz industrijske i ekonomske geografije sažeo u posebnom djelu pod naslovom Studije i radovi o Podravini (1982.).Radi utjecaja i međuodnosa razvoja strukture stanovništva i ekonomskih procesa u zemljopisnom prostoru, dr. sc. Dragutin Feletar razvio je i metode dijela demogeografije, posebno na području međuodnosa prirodno-zemljopisnih i demogeografskih procesa, kojima se osobito koristio u primjeni na primjeru zavičajne (regionalne) geografije i ekonomske povijesti.[2]
Pokrenuo je i uređivao niz časopisa od kojih je široj javnosti najpoznatiji časopis «Meridijani», čiji je izdavač zajedno s kćeri Petrom. Objavio je tri zbirke pjesama i knjigu putopisa. Osim knjige "Podravina" (1973. i 1988.) i djela o nizu poduzeća, autor je više knjiga vezanih uz pojedina naselja u Podravini i Međimurju, npr. "Legrad" (1971.), , "Povijest Kuzminca" (1992.), "Povijest Kunovca" (1993.), "Prelog - izabrane teme" (1995.), "Virovitica - izabrane teme" (1996.), "Koprivnica - izabrane teme" (1997.)", "Povijest Torčeca" (2000.), "Općina Novigrad Podravski" (2001.), "Općina Donja Dubrava" (2008.), "Virovitica - tradicija i suvremenost" (2008.) itd.
Godine 2006. izabran je za člana suradnika HAZU-a. Od 2016. godine redoviti je član HAZU.[3] Od 2006. do 2011. godine obnašao je dužnost velikoga meštra Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", gdje nosi i naziv zmaj velikootočki.
Nagrade
Dragutin Feletar je dobio državnu nagradu za popularizaciju znanosti, nagradu za životno djelo Koprivničko križevačke županije (2002.), nagradu za životno djelo Grada Koprivnice (2005.), Medalju grada Koprivnice te još nekoliko javnih priznanja i nagrada.
2018. godine proglašen je počasnim građaninom rodnog mjesta Donje Dubrave, Grada Koprivnice (2020.) te Koprivničko-križevačke županije (2021.).[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Služba ureda župana: IN MEMORIAM – Dragutin Feletar (1941. – 2023.) . Koprivničko-križevačka županija. 22. lipnja 2023. Pristupljeno 24. lipnja 2023.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 HAZU Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti str. 6 (pristupljeno 5. travnja 2020.)
- ↑ Denis Derk, HAZU dobio 11 novih redovnih članova, Večernji list, 12. svibnja 2016., pristupljeno 13. svibnja 2016.
- Hrvatska enciklopedija, 3 (2001.), str. 597.
Vanjske poveznice
- Popis znanstvenih i stručnih radova Dragutina Feletara na Hrčku
- Postoji li uopće Balkanski poluotok? Meridijani, svibanj 2015.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.