Staniša (Skender-beg) Crnojević: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Staniša (Skender-beg) Crnojević''' ([[1457.]]-oko [[1530.]]), jedan od trojice sinova [[crnogorci|crnogorskoga]] [[Gospodar (crnogorska vladarska titula)|Gospodara]] [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]], primio [[islam]] i kao [[osmanlije|osmanski]] [[sandžak-beg]] vladao [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. | |||
''Ivan Crnojević'' je [[1485.]] morao poslati ''Stanišu'' u [[Carigrad]] kao gest da se odriče oružane borbe protivu [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]]. Tamo ''Staniša'' konvertira i prihvaća islam. Njegov djed, [[Stefan I. Crnojević]], bio je oženjen ''Vojislavom'', rođenom sestrom [[albanci|albanskoga]] nacionalnoga heroja [[Skenderbeg|Skenderbega]] i uzeo je ''Staniša'' ime ''Skender-beg''. | ''Ivan Crnojević'' je [[1485.]] morao poslati ''Stanišu'' u [[Carigrad]] kao gest da se odriče oružane borbe protivu [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]]. Tamo ''Staniša'' konvertira i prihvaća islam. Njegov djed, [[Stefan I. Crnojević]], bio je oženjen ''Vojislavom'', rođenom sestrom [[albanci|albanskoga]] nacionalnoga heroja [[Skenderbeg|Skenderbega]] i uzeo je ''Staniša'' ime ''Skender-beg''. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:47
Staniša (Skender-beg) Crnojević (1457.-oko 1530.), jedan od trojice sinova crnogorskoga Gospodara Ivana Crnojevića, primio islam i kao osmanski sandžak-beg vladao Crnom Gorom.
Ivan Crnojević je 1485. morao poslati Stanišu u Carigrad kao gest da se odriče oružane borbe protivu Osmanskoga Carstva. Tamo Staniša konvertira i prihvaća islam. Njegov djed, Stefan I. Crnojević, bio je oženjen Vojislavom, rođenom sestrom albanskoga nacionalnoga heroja Skenderbega i uzeo je Staniša ime Skender-beg.
Nakon uzastopnih oružanih pobuna Crnogoraca, osmanske su vlasti 1513. postavile Stanišu - Skender-bega za sandžak-bega Crne Gore u Skadru. Godine 1519. Crnogorci su se, opet bezuspješno, pobunili.
Za njegovoga vladanja je proces islamizacije Crnogoraca još više uzeo maha. No, Staniša - Skender-beg je vjerovao kako je on sam povijesno utemeljen u Crnoj Gori. Koristio je pečat dinastije Crnojevića a potpisivao se kao "sandžak crnogorski i primorski i čitave dioklitijske zemlje gospodar".
Umro je vjerojatno oko 1530. godine.
Zanimljivost
Mahmut-paša Bušatlija iz Skadra, koji je koncem 18. stoljeća poduzimao opsežne vojne napade na Crnu Goru, tvrdio je kako je direktan potomak Staniše - Skender-bega i kako mu je Crna Gora i prijestolnica Cetinje "đedovina". U tim je napadima Mahmut-paša tijekom Bitke na Krusima 1796. doslovno izgubio glavu, odsječena mu je i kao jezivi simbol crnogorske vojne pobjede donijeta na Cetinje.
Vidi Mustafa Bušatlija.