Razlika između inačica stranice »Kosinjska tiskara«

Inačica od 12:40, 22. ožujka 2022.

Kosinjska tiskara, najstarija je tiskara na slavenskom jugu nalazila se u Kosinju,^[1] arheološkom i povijesnom lokalitetu u blizini sela Donji i Gornji Kosinj.

Povijest

Kratko vrijeme pošto je u Njemačkoj izumljen tiskarski stroj osnovali su knezovi Frankapani u selu Kosinj prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskana 1483. godine također za crkvene potrebe i prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku, (točnije rečeno crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije), Misal po zakonu rimskoga dvora.

U ovoj tiskari 1491. otisnut je Brevijar, čiji se jedini sačuvani primjerak danas nalazi u venecijanskoj biblioteci sv. Marka.

Prema nekim tumačenjima u njoj je najvjerojatnije 1491. godine tiskan glagoljski brevijar, najstarija knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u Veneciji, a manji ulomak (šest pergamentnih listova) otkriven je u Vatikanskoj knjižnici.

Zvonimir Kulundžić je zaslužan za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.^[1]

Ivan Mance u knjizi "Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi"^[2], obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare).

Dr. sc. Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine "Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti" te na istu postavlja i Kosinj s godinom 1483.

Povezani članci

Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju

Literatura

Zvonimir Kulundžić, Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.
Zvonimir Kulundžić, Naše diskusije - Kosinj i "Telegram", Razlog, br. 45/46, rujan 1966., str. 129.-148. (separat)
Zvonimir Kulundžić, 500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige, Zagreb, 1983.

Vrelo

↑ ^1,0 ^1,1 Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
"Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine."
↑ Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi

Službene stranice grada Gospića s uz dopusnicu

Vanjske poveznice

NSK: Misal po zakonu rimskoga dvora

[Nikola_Bi.C4.87ani.C4.87-1] 1,0 ^1,1 Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
"Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine."

[2] Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi

[1]

[2]

Inačica od 23:04, 31. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Inačica od 12:40, 22. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz) Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kosinjska tiskara'''-->'''~~Kosinjska tiskara''', najstarija je tiskara na slavenskom [[jug]]u nalazila se u Kosinju,<ref name="Nikola Bićanić">[[Nikola Bićanić\|Bićanić, Nikola]]. ''Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića'' // ''[[Crkva u svijetu]]'', sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. {{Hrčak\|id=127701}}, str. 188.:{{citat2\|Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, ''editio priceps'', ''Misal po običaju Rimske kurije'' 1483. godine.}}</ref> [[Arheologija\|arheološkom]] i [[Povijest\|povijesnom]] lokalitetu u blizini sela [[Donji Kosinj\|Donji]] i [[Gornji Kosinj\|Gornji Kosinj]].		Kosinjska tiskara''', najstarija je tiskara na slavenskom [[jug]]u nalazila se u Kosinju,<ref name="Nikola Bićanić">[[Nikola Bićanić\|Bićanić, Nikola]]. ''Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića'' // ''[[Crkva u svijetu]]'', sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. {{Hrčak\|id=127701}}, str. 188.:{{citat2\|Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, ''editio priceps'', ''Misal po običaju Rimske kurije'' 1483. godine.}}</ref> [[Arheologija\|arheološkom]] i [[Povijest\|povijesnom]] lokalitetu u blizini sela [[Donji Kosinj\|Donji]] i [[Gornji Kosinj\|Gornji Kosinj]].

	== Povijest ==		== Povijest ==