Križar (valuta): razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{drugo značenje2|Križar}} {{Infobox valuta |ime_valute = križar |izvorno_ime = |slika_1 = |opis_1 = |iso_kod = |korisnik_država = Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica = |oznaka = |kovanice = |novčanice = |nacionalna_banka = |web_banka = |kovnica = |web_kovnica =...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
== Opći podatci == | == Opći podatci == | ||
Križari su bili tiskani na papiru, a kovanice lijevane od [[bakar|bakra]]. Ime je dobio po bečkom novcu ''kreuzeru'' ([[krajcar]]u) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj [[Kovnica novca|kovnici novca]], koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac. Da bi se izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo, hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj papirnati i kovati bakreni novac.<ref name=arhZG/> | Križari su bili tiskani na papiru<ref name=arhZG/>, a kovanice lijevane od [[bakar|bakra]]. Također su se kovale srebrne ''cvancike''.<ref> novac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 31.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/novac>. </ref> | ||
Ime je dobio po bečkom novcu ''kreuzeru'' ([[krajcar]]u) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj [[Kovnica novca|kovnici novca]], koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac. Da bi se izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo, hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj papirnati i kovati bakreni novac.<ref name=arhZG/> | |||
<!-- | <!-- | ||
Inačica od 31. ožujak 2026. u 19:25
Za druga značenja, pogledajte Križar.| Korisnik | Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija |
Križar je bila hrvatska nacionalna valuta u doba bana Josipa Jelačića tijekom 1848. i 1849. godine.[1]
Opći podatci
Križari su bili tiskani na papiru[1], a kovanice lijevane od bakra. Također su se kovale srebrne cvancike.[2]
Ime je dobio po bečkom novcu kreuzeru (krajcaru) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj kovnici novca, koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac. Da bi se izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo, hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj papirnati i kovati bakreni novac.[1]
Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Jelačićevi križari . Arheološki muzej u Zagrebu na Facebooku. 27. ožujka 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- ↑ novac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 31.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/novac>.
| ||||||||||||||||||||