Razlika između inačica stranice »Hidatiformna mola«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hidatiformna mola'''-->'''Hidatiformna mola''' ([[latinski|lat.]] mola hydatiformis), '''mola hidatidoza''', '''grozdasta mola''' i '''grozdasta potajnica''' su nazivi za gestacijsko trofoblastični poremećaj koji nastaje abnormalnom oplodnjom, što dovodi do kromsomskih poremećaja, koji sprečavaju normalan razvoj ploda, a posteljicu pretvaraju u grozdastu tvorbu.
'''Hidatiformna mola''' ([[latinski|lat.]] mola hydatiformis), '''mola hidatidoza''', '''grozdasta mola''' i '''grozdasta potajnica''' su nazivi za gestacijsko trofoblastični poremećaj koji nastaje abnormalnom oplodnjom, što dovodi do kromsomskih poremećaja, koji sprečavaju normalan razvoj ploda, a posteljicu pretvaraju u grozdastu tvorbu.
Hidatiformna mola spada u skupinu [[Gestacijska trofoblastična bolest|gestacijski trofoblastičnih bolesti]].  
Hidatiformna mola spada u skupinu [[Gestacijska trofoblastična bolest|gestacijski trofoblastičnih bolesti]].  
Konceptus (naziv za plod zajedno sa svim ostalim strukturama nastalim iz [[zigota|zigote]]), kod hidatiformne mole, karakterizira hiperplastično trofoblastno tkivo priraslo na posteljicu i manji [[embrioblast]] nego kod normalnog [[embrij]]a.  
Konceptus (naziv za plod zajedno sa svim ostalim strukturama nastalim iz [[zigota|zigote]]), kod hidatiformne mole, karakterizira hiperplastično trofoblastno tkivo priraslo na posteljicu i manji [[embrioblast]] nego kod normalnog [[embrij]]a.  

Trenutačna izmjena od 05:41, 7. ožujka 2022.

Hidatiformna mola (lat. mola hydatiformis), mola hidatidoza, grozdasta mola i grozdasta potajnica su nazivi za gestacijsko trofoblastični poremećaj koji nastaje abnormalnom oplodnjom, što dovodi do kromsomskih poremećaja, koji sprečavaju normalan razvoj ploda, a posteljicu pretvaraju u grozdastu tvorbu. Hidatiformna mola spada u skupinu gestacijski trofoblastičnih bolesti. Konceptus (naziv za plod zajedno sa svim ostalim strukturama nastalim iz zigote), kod hidatiformne mole, karakterizira hiperplastično trofoblastno tkivo priraslo na posteljicu i manji embrioblast nego kod normalnog embrija.

Hidatiformna mola može biti kompletna ili parcijalna.

  • Kompletna hidatiformna mola, najčešće nastaje kada jajnu stanicu oplodi spermij, koji nakon toga udvostruči svoju DNK (androgeneza). Takva stanica ima 46 kromosoma, ali svi su podrijetlom od oca. U 90% slučajeva udvostruči se očevi kromosomi (23, X) jednog spermija, dok kod 10% slučajeva dolazi do oplodnje praznog jajašca dvama spermijima, što može rezultirati kariotipom 46 XX ili 46 XY. Iznimno rijetko dolazi do razvoja ploda.
  • Parcijalna hidatiformna mola najčešće nastaje kada jajnu stanicu oplode dva spermija. Takva stanica može biti triploidna (69 kromosoma = 46 očevih + 23 majčinih) ili čak tetraploidna. Kod parcijalne mole plod se djelomično razvije, ali umre rano u trudnoći.

Klinička slika

Maternica kod kompletne mole obično je veća nego očekivana kod normalne trudnoće, dok kod parcijalne može biti i manja. Prisutan je vodenast iscjedak iz vagine zbog pucanja mjehurića mole oko 12. tjedna, a kasnije može doći i do bezbolnog krvarenja zbog ljuštenja podloge. Ponekad izlaze i cijeli mjehurići mole. Prisutni su i mučnina i povraćanje.

Dijagnoza i liječenje

Mola se dijagnosticira ultrazvukom, a sigurna dijagnoza se postiže patohistološkim pregledom. Bolesnice s molom najčešće spontano pobace. Mola se odstranjuje (aspiracijskom evakuacijom, kiretažom), a nakon odstranjivanja bolesnica mora biti pod kontrolom (ginekološki pregled, rtg-pluća, ß-HCG u serumu) najmanje godinu dana kako bi se na vrijeme mogla otkriti invazivna mola ili koriokarcinom koji može nastati. U tom vremenu bolesnica ne smije ostati trudna.