Razlika između inačica stranice »Sadzi«

Trenutačna izmjena od 16:02, 24. ožujka 2022.

Sadzi [Садзы; Rusi su ih zvali Džikety ili Džigety; Джикеты ili Джигеты. Ne smiju se pobrkat sa Abadzehima (Абадзехи) ili Južni Abazini, jedno su od abhasko-adigejskih plemena, uže grpe Abazina sa obala Crnog mora u Abhaziji, sjeverno od Gagre, nazivani od Abhaza Asadzua (Aсадзуа) a od Adigejaca Abadze (Aбадзе), Джихи kod Ubiha, i kod Gruza Džiki (Джики ili ჯიქები). Jezik ovog natoda nazivan je sadzski ili južnoabazinski (садзский, южноабазинский), a među Južnim Abazinima razlikuje se više plemena koja su govorila posebnim dijalektima ili govorima, to su Primorski Sadzi (oni u užem smislu) i Medovejev ili Medovejevsky (Mедовеев, Медовеевский) koji su uključivali plemena Čužguča (Чужгуча), Ahčipsou (Ахчипсоу), Ajboga (Айбога ili Аибга) i vjerojatno još neke. Nakon rusko-čerkeskog rata koji je završio 1864. Sadzi postaju muhadžiri (مهاجر), izbjeglice koji svoj put završavaju seobom na područje otomanskog carstva. Dio ih danas živi kod Adare gdje se možda još očuvao njihov jezik.

Vanjske poveznice

Inačica od 08:04, 27. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 16:02, 24. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sadzi'''-->'''~~Sadzi''' [Садзы; Rusi su ih zvali Džikety ili Džigety; Джикеты ili Джигеты. Ne smiju se pobrkat sa [[Abadzehi]]ma (Абадзехи) ili Južni Abazini, jedno su od [[Abhasko-adigejski narodi\|abhasko-adigejskih]] plemena, uže grpe Abazina sa obala [[Crno morwe\|Crnog mora]] u [[Abhazija\|Abhaziji]], sjeverno od [[Gagra\|Gagre]], nazivani od [[Abhazi\|Abhaza]] Asadzua (Aсадзуа) a od [[Adigejci\|Adigejaca]] Abadze (Aбадзе), Джихи kod [[Ubihi\|Ubiha]], i kod [[Gruzi\|Gruza]] Džiki (Джики ili ჯიქები). Jezik ovog natoda nazivan je sadzski ili južnoabazinski (садзский, южноабазинский), a među Južnim Abazinima razlikuje se više plemena koja su govorila posebnim dijalektima ili govorima, to su Primorski Sadzi (oni u užem smislu) i Medovejev ili Medovejevsky (Mедовеев, Медовеевский) koji su uključivali plemena [[Čužguča]] (Чужгуча), [[Ahčipsou]] (Ахчипсоу), [[Ajboga]] (Айбога ili Аибга) i vjerojatno još neke.		Sadzi''' [Садзы; Rusi su ih zvali Džikety ili Džigety; Джикеты ili Джигеты. Ne smiju se pobrkat sa [[Abadzehi]]ma (Абадзехи) ili Južni Abazini, jedno su od [[Abhasko-adigejski narodi\|abhasko-adigejskih]] plemena, uže grpe Abazina sa obala [[Crno morwe\|Crnog mora]] u [[Abhazija\|Abhaziji]], sjeverno od [[Gagra\|Gagre]], nazivani od [[Abhazi\|Abhaza]] Asadzua (Aсадзуа) a od [[Adigejci\|Adigejaca]] Abadze (Aбадзе), Джихи kod [[Ubihi\|Ubiha]], i kod [[Gruzi\|Gruza]] Džiki (Джики ili ჯიქები). Jezik ovog natoda nazivan je sadzski ili južnoabazinski (садзский, южноабазинский), a među Južnim Abazinima razlikuje se više plemena koja su govorila posebnim dijalektima ili govorima, to su Primorski Sadzi (oni u užem smislu) i Medovejev ili Medovejevsky (Mедовеев, Медовеевский) koji su uključivali plemena [[Čužguča]] (Чужгуча), [[Ahčipsou]] (Ахчипсоу), [[Ajboga]] (Айбога ili Аибга) i vjerojatno još neke.
	Nakon rusko-čerkeskog rata koji je završio [[1864.]] Sadzi postaju [[muhadžiri]] (مهاجر), izbjeglice koji svoj put završavaju seobom na područje otomanskog carstva. Dio ih danas živi kod [[Adara\|Adare]] gdje se možda još očuvao njihov jezik.		Nakon rusko-čerkeskog rata koji je završio [[1864.]] Sadzi postaju [[muhadžiri]] (مهاجر), izbjeglice koji svoj put završavaju seobom na područje otomanskog carstva. Dio ih danas živi kod [[Adara\|Adare]] gdje se možda još očuvao njihov jezik.