Tomislav Jurašinović: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Tomislav Jurašinović''' ([[Staza]], [[1937.]]), hrvatski hispanolog i [[hrvatska emigracija|hrvatski emigrantski]] kulturni djelatnik. Ostavio je duboki trag u kulturnom životu [[Hrvati u Španjolskoj|Hrvata u Španjolskoj]].<ref name="Borić">[http://www.matica.hr/hr/357/HRVATI%20U%20MADRIDU%20/ Hrvatska revija 1, 2010.] Gojko Borić: ''Hrvati u Madridu'', 2010. (pristupljeno 20. listopada 2016.)</ref> | '''Tomislav Jurašinović''' ([[Staza (Sunja)]], [[1937.]]), hrvatski hispanolog i [[hrvatska emigracija|hrvatski emigrantski]] kulturni djelatnik. Ostavio je duboki trag u kulturnom životu [[Hrvati u Španjolskoj|Hrvata u Španjolskoj]].<ref name="Borić">[http://www.matica.hr/hr/357/HRVATI%20U%20MADRIDU%20/ Hrvatska revija 1, 2010.] Gojko Borić: ''Hrvati u Madridu'', 2010. (pristupljeno 20. listopada 2016.)</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Inačica od 25. veljača 2026. u 00:43
Tomislav Jurašinović (Staza (Sunja), 1937.), hrvatski hispanolog i hrvatski emigrantski kulturni djelatnik. Ostavio je duboki trag u kulturnom životu Hrvata u Španjolskoj.[1]
Životopis
Rodio se je 1937. u Stazi. 1958. je iselio iz Hrvatske. Otišao je u Španjolsku studirati u Madrid kao katolički stipendist. [2] Iz Hrvatske je otišao iz političkih razloga, "nakon gorke spoznaje da Hrvatska nije bila oslobođena 1945, nego ponovno zauzeta". Istaknuo je da je u Drugome svjetskom ratu i poraću nestalo je ili poginulo 65 njegovih sumještana Stažana. Nažalost, njegovo su selo velikosrbi spalili 26. kolovoza 1991. godine.[2] Diplomirao je španjolsku filologiju na Sveučilištu u Madridu (1986.–1969.). [1] Od 1969. je u Francuskoj.[2] U Francuskoj je na raznim učilištima predavao španjolski jezik i književnost.[1]
Obnašao je dužnost dopredsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa u Francuskoj, čiji su osnivači francuskog ogranka bili Mirko Grmek, Marko Gjidara, Henrih Heger, Stanko Lasić, Vinko Ambrašin, Ferida Merkez-Teskeredžić, Gabelica, Neven Šimac, o. Božidar Nagy, Josip Knezović, Slavko Gerbiz, Anđelko Kraut, Mirko Kovačević, Zlatko Tomić i brojni ini.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Hrvatska revija 1, 2010. Gojko Borić: Hrvati u Madridu, 2010. (pristupljeno 20. listopada 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Dragica Zeljko-Selak/Glas Koncila: Pripremaju se prve Hrvatske olimpijske igre . Hrvatski fokus. 9. ožujka 2016. Pristupljeno 23. veljače 2026.