Palanka (utvrda): razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Palanka''' je bila jedna od petorih vrsta utvrda u BiH i susjednim državama, uz ''grad (utvrda)'', ''kulu'', ''čardak (utvrda)'' i ''šarampov'' (hendek). Glavni građevni materijal bilo je drvo, najčešće hrast. Od ovoga su nastali brojni toponimi, a neke su palanke narasle u gradove, poput Tomislavgrada, Donjih Soli (Tuzle). Palanak je bilo po Brčkom, Kobašu, Kupresu i drugdje. Čovka j...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Palanka''' je bila jedna od petorih vrsta [[utvrda]] u [[BiH]] i susjednim državama, uz ''[[grad (utvrda)|grad]]'', ''[[kula (utvrda)|kulu]]'', ''[[čardak (utvrda)|čardak]]'' i ''[[šarampov]]'' (hendek). Glavni građevni materijal bilo je [[drvo]], najčešće [[hrast]]. Od ovoga su nastali brojni toponimi, a neke su palanke narasle u gradove, poput | {{drugo značenje2|[[Palanka]]}} | ||
'''Palanka''' je bila jedna od petorih vrsta [[utvrda]] u [[BiH]] i susjednim državama, uz ''[[grad (utvrda)|grad]]'', ''[[kula (utvrda)|kulu]]'', ''[[čardak (utvrda)|čardak]]'' i ''[[šarampov]]'' (hendek). Glavni građevni materijal bilo je [[drvo]], najčešće [[hrast]]. Od ovoga su nastali brojni toponimi, a neke su palanke narasle u gradove, poput [[Tomislavgrad]]a, Donjih Soli ([[Tuzla|Tuzle]]). Palanak je bilo po [[Brčko]]m, [[Kobaš]]u, [[Kupres]]u i drugdje. [[Čovka]] je slučaj grada koji je vremenom propao pa je potom podignuta palanka na njegovu mjestu.<ref name=stari>Hamdija Kreševljaković: ''[https://fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf Stari bosanski gradovi]''. Naše starine (29). I/1953., str. 33. Stranice Federalnog ministarstva kulture i športa BiH. Pristupljeno 17. siječnja 2026.</ref> Palanaka je bilo i po Bačkoj ([[Bačka Palanka]]), Pomoravlju (Hasan-pašina Palanka, poslije [[Smederevska Palanka]]) i drugdje. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 17. siječanj 2026. u 01:47
Palanka je bila jedna od petorih vrsta utvrda u BiH i susjednim državama, uz grad, kulu, čardak i šarampov (hendek). Glavni građevni materijal bilo je drvo, najčešće hrast. Od ovoga su nastali brojni toponimi, a neke su palanke narasle u gradove, poput Tomislavgrada, Donjih Soli (Tuzle). Palanak je bilo po Brčkom, Kobašu, Kupresu i drugdje. Čovka je slučaj grada koji je vremenom propao pa je potom podignuta palanka na njegovu mjestu.[1] Palanaka je bilo i po Bačkoj (Bačka Palanka), Pomoravlju (Hasan-pašina Palanka, poslije Smederevska Palanka) i drugdje.
Izvori
- ↑ Hamdija Kreševljaković: Stari bosanski gradovi. Naše starine (29). I/1953., str. 33. Stranice Federalnog ministarstva kulture i športa BiH. Pristupljeno 17. siječnja 2026.