Čik (rijeka): razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir rijeka | ime = Čik | slika = Čiker (Csík-ér) 1.jpg | vslike = 250 | slika_opis = Čik neposredno pred ušće u Tisu | Duljina = 102 | Nadmorska visina izvora = | Nadmorska visina ušća = | Minimalni istjek = | Maksimalni istjek = | Prosječni istjek = | Površina porječja = 637 - 750...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. ''Csik''). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.<ref name=hovany/> | Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. ''Csik''). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.<ref name=hovany/> | ||
Teče od pustare [[Čikerija (pustara)|Čikerije]]. Na izvorištu je potok s dvama krakovima. Protječe zapadno od Subotice. U dionici između Višnjevca i Čantavira u nju utječe šest pritoka ([[dolina (vodotok)|doline]] Stipić, Kiš, Vereb, Gece i još dvije). U tom dijelu je otok na Čiku. Kod Bačkoga Petrova Sela se ulijeva u Tisu. Zagađena je jer u nju utječu otpadne vode priobalnih naselja i subotičke tvornice | Teče od pustare [[Čikerija (pustara)|Čikerije]]. Na izvorištu je potok s dvama krakovima. Protječe zapadno od Subotice. U dionici između Višnjevca i Čantavira u nju utječe šest pritoka ([[dolina (vodotok)|doline]] Stipić, Kiš, Vereb, Gece i još dvije). U tom dijelu je otok na Čiku. Kod Bačkoga Petrova Sela se ulijeva u Tisu. Zagađena je jer u nju utječu otpadne vode priobalnih naselja i subotičke tvornice umjetnih gnjojiva [[Azotara (Subotica)|Azotare]].<ref name=hovany/> | ||
Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod [[Svetićevo|Svetićeva]].<ref name=hovany/> | Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod [[Svetićevo|Svetićeva]].<ref name=hovany/> | ||
Inačica od 16. siječanj 2026. u 04:43
| Duljina | 102 km |
| Površina porječja | 637 - 750 km2 |
| Izvor | pustara kod Čikerije |
| Ušće | kod Bačkog Petrovog Sela |
| Pritoci | Stipić, Kiš, Vereb, Gece |
| Države | Mađarska, Srbija |
| Slijev | Crnomorski |
| Plovna od − do | – |
_1.jpg){kind=link}
Čik (mađ. Csik-ér) je rijeka u Bačkoj. Nalazi se na zaravni Telečkoj (Bačka praporna zaravan) i dolnjoj Bačkoj. Dionica u Mađarskoj je duga 12 km, a vojvođanska je 90 km. Porječje joj je površine od 637 do 750 kilometara četvornih.[1]
Općenito
Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. Csik). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.[1]
Teče od pustare Čikerije. Na izvorištu je potok s dvama krakovima. Protječe zapadno od Subotice. U dionici između Višnjevca i Čantavira u nju utječe šest pritoka (doline Stipić, Kiš, Vereb, Gece i još dvije). U tom dijelu je otok na Čiku. Kod Bačkoga Petrova Sela se ulijeva u Tisu. Zagađena je jer u nju utječu otpadne vode priobalnih naselja i subotičke tvornice umjetnih gnjojiva Azotare.[1]
Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod Svetićeva.[1]
_2.jpg)