Podunavske Švabe: razlika između inačica

Inačica od 19. studeni 2025. u 16:11

Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj. Živjeli su u Mađarskoj, Vojvodini i Hrvatskoj, kao i na Karpatima i u Transilvaniji. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.

Povijest

Nijemci su do drugog svjetskog rata bila najbrojnija nacionalna manjina u Jugoslaviji, te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u Srijemu, koji će kao dio Vojvodine kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u Bačkoj 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.

Na imanja Podunavskih Švaba u Vojvodini doseljeni su većinom Srbi - pretežnim dijelom iz BiH i Hrvatske - te oko 40 tisuća Crnogoraca, 12 tisuća Makedonaca, 7 tisuća Hrvata i nešto manje od po 2 tisuće Bošnjaka i Slovenaca. Na imanja Podunavskih Švaba u Hrvatskoj doseljavane su uglavnom obitelji iz Hrvatske - dijelom iz reda etničkih Hrvata, a dijelom iz reda etničkih Srba.^[1]

Istu sudbinu doživjeli su Nijemci - tada zajednički obuhvaćeni terminom Volksdeutsche - i u nekim drugim europskim zemljama (Poljska, Čehoslovačka). Iz Rumunjske nisu bili protjerani nego raseljeni po cijeloj zemlji.

Brojni Nijemci su tada emigrirali u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju. Nakon pada Berlinskog zida, tj. kraja socijalističkog razdoblja u zemljama Središnje Istočne Europe, velik broj preostalih Podunavskih Švaba se bio odselio u Njemačku.

Povezani članci

Volksdeutsche

Izvori

↑ Bara, Mario (2010). ""Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948."."]. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA,. https://bib.irb.hr/datoteka/512021.zbornik_157_188.pdf Pristupljeno 18. svibnja 2019.

Vanjske poveznice

Povijest Dunavskih Švaba
Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji
Logori i nakon rata: progon Folksdojčera, Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije, Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
[https://opus.bsz-bw.de/ifa/frontdoor/deliver/index/docId/415/file/DAJ_1_A_28_2.pdf
Batschka Village List A-D, Donauschwaben

Zemljovidi

Bačka 1941. DVHH
Karten, Genealogy.net
Južna Bačka 1942., Genealogy.net

[1] Bara, Mario (2010). ""Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948."."]. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA,. https://bib.irb.hr/datoteka/512021.zbornik_157_188.pdf Pristupljeno 18. svibnja 2019.

[1]

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 '''Podunavski Švabe''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Donauschwaben'') naziv je za [[Nijemci|Nijemce]] koji su živeli u nekadašnjoj [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Živjeli su u [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i na [[Karpati]]ma i u [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.
+== Povijest ==
 [[Nijemci]] su do [[Drugi svjetski rat |drugog svjetskog rata]] bila najbrojnija [[nacionalna manjina]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u [[Srijem|Srijemu]], koji će kao dio [[Vojvodina|Vojvodine]] kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u [[Bačka|Bačkoj]] 170 tisuća  (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.
@@ Redak 12: / Redak 13: @@
 == Povezani članci ==
 * [[Volksdeutsche]]
+== Izvori ==
+{{izvori}}
 == Vanjske poveznice ==
@@ Redak 18: / Redak 22: @@
 *[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58081 Logori i nakon rata: progon Folksdojčera], Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
 *[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188162 Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije], Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
+*[https://opus.bsz-bw.de/ifa/frontdoor/deliver/index/docId/415/file/DAJ_1_A_28_2.pdf
+*[https://web.archive.org/web/20001205065300/https://www.best.com/~heli/genealogy/backa_a-d.html ''Batschka Village List A-D''], Donauschwaben
-== Izvori ==
+=== Zemljovidi ===
+*[https://www.dvhh.org/batschka/images/maps/batschka_1941.jpg ''Bačka 1941.''] DVHH
+*[https://privat.genealogy.net/flacker/karten.htm ''Karten''], Genealogy.net
+*[https://privat.genealogy.net/flacker/sbat42.jpg ''Južna Bačka 1942.''], Genealogy.net
 [[Kategorija:Povijest Njemačke]]
 [[Kategorija:Hrvatska povijest]]
+[[Kategorija:Mađarska]]
+[[Kategorija:Rumunjska]]
+[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]
+[[Kategorija:Srbija]]
 [[Kategorija:Narodi]]
-{{mrva-pov}}