More actions
m Suradnik10 premješta stranicu Glazbeni oblici na Glazbeni oblik |
preuzeto s hr.wikipedije |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
== Vanjske poveznice == | |||
* [https://hr.izzi.digital/DOS/2386/2390.html www.hr.izzi.digital – Glazbeni oblici] | |||
* [https://de.scribd.com/doc/257861248/GLAZBENI-OBLICI-doc www.de.scribd.com – Glazbeni oblici] | |||
* [[Srđan Dedić]]: [http://www.muza.unizg.hr/skripte/Srdan%20Dedic%20-%20Glazbeni%20oblici%20i%20stilovi%201%20-%20skripta.pdf Glazbeni oblici razdoblja baroka i klasike] Muzička akademija u Zagrebu (Skripta) | |||
* [[Srđan Dedić]]: [http://www.muza.unizg.hr/skripte/S%20Dedic-Glazbeni%20oblici%20i%20stilovi%2019%20i%2020%20st.pdf Glazbeni oblici i stilovi 19. i 20. stoljeća] Muzička akademija u Zagrebu(Zbirka nastavnih materijala) | |||
[[Kategorija:Glazba]] | [[Kategorija:Glazba]] | ||
[[Kategorija:Glazbena teorija]] | [[Kategorija:Glazbena teorija]] | ||
[[Kategorija:Glazbeni oblici| ]] | [[Kategorija:Glazbeni oblici| ]] | ||
Posljednja izmjena od 29. listopad 2025. u 05:49
Glazbeni oblici su strukturna, konstrukcijska ili organizacijska načela glazbene tvorevine, analogna npr. gramatici i sintaksi u jeziku i književnosti. To su opći teorijski modeli koji u praksi komponiranja očituju neograničen broj pojedinačnih rješenja kao jedinstveno oblikovanih glazbenih djela. Pojam glazbenog oblika proizišao je iz estetike i glazbene teorije 18. stoljeća, artikuliravši racionalističku potrebu za cjelovitošću, proporcijom i simetrijom umjetničkoga djela. U 20. stoljeću opći i pojedinačni procesi rasapa tradicionalnih oblika i struktura u društvenom životu i umjetnosti proizveli su i otklon od konvencionalnoga poimanja glazbenog oblika, ističući, u procesu i ishodu komponiranja, uz slobodno oblikovanje zvukovne strukture još i interpretaciju u izvedbi i primalaštvo glazbe. Povijesno gledano, glazbeni oblici ovisni su o idejama i umjetničkim zahtjevima pojedinih razdoblja te kulturnih i etničkih krugova u kojima su nastali. U europskoj umjetničkoj glazbi glazbeni oblici dijele se prema nekoliko kriterija, npr. prema vrstama na vokalne, vokalno-instrumentalne, instrumentalne i glazbeno-scenske. Nadalje, glazbeni oblici mogu biti jednostavačni i višestavačni. Među višestavačnim instrumentalnim oblicima najpoznatiji su suita, sonata, koncert i simfonija, u vokalnoj i vokalno-instrumentalnoj glazbi misa, pasija, oratorij i kantata, a u glazbeno-scenskoj opera. Unutar pojedinih stavaka razlikuju se, prema broju osnovnih glazbenih misli, monotematski i bitematski oblici te oblici s više tema. Monotematski su oblici npr. srednjovjekovni organum, diskant, rani motet, ali i barokna passacaglia i chaconne. Bitematski su i višetematski oblici svi tipovi varijacija, barokna suita i sonata, dvodijelna pjesma, klasični sonatni oblik, rondo i dr. Prema broju dionica glazbeni oblici dijele se na homofonske i polifonske. Kao važan zaseban predmet glazbeni oblici podučavaju se u okviru glazbene pedagogije.[1]
Izvori
Vanjske poveznice
- www.hr.izzi.digital – Glazbeni oblici
- www.de.scribd.com – Glazbeni oblici
- Srđan Dedić: Glazbeni oblici razdoblja baroka i klasike Muzička akademija u Zagrebu (Skripta)
- Srđan Dedić: Glazbeni oblici i stilovi 19. i 20. stoljeća Muzička akademija u Zagrebu(Zbirka nastavnih materijala)