Razlika između inačica stranice »Prostor (likovna umjetnost)«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Prostor''' kao [[Likovni elementi|likovni element]] se osniva na filozofskoj definiciji prostora kao objektivnoj stvarnosti u kojoj se sadrži materijalni svijet. Trodimenzionalni prostor, poput volumena, ima tri dimenzije: visinu, širinu i dužinu. Prostor je pored volumena najvažnija sastavnica [[Likovna umjetnost|likovnih]] djela [[Kiparstvo|kiparstva]] i [[Arhitektura|arhitekture]]. | |||
[[Datoteka:Hill Arches - Henry Moore.jpg|mini|200px|[[Henry Moore]], '''Planinski lukovi''', bronca, Nacionalni muzej u [[Canberra|Canberri]]. Prostor je osobito važan u modernoj skulpturi i naziva se ''negativnom formom''.]] | [[Datoteka:Hill Arches - Henry Moore.jpg|mini|200px|[[Henry Moore]], '''Planinski lukovi''', bronca, Nacionalni muzej u [[Canberra|Canberri]]. Prostor je osobito važan u modernoj skulpturi i naziva se ''negativnom formom''.]] |
Trenutačna izmjena od 05:53, 24. ožujka 2022.
Prostor kao likovni element se osniva na filozofskoj definiciji prostora kao objektivnoj stvarnosti u kojoj se sadrži materijalni svijet. Trodimenzionalni prostor, poput volumena, ima tri dimenzije: visinu, širinu i dužinu. Prostor je pored volumena najvažnija sastavnica likovnih djela kiparstva i arhitekture.
Međuprostor je dio prostora između pojedinih oblika.
Prikazivanje prostora na plohi je moguće crtačkim ili slikarskim tehnikama i nastaje na više načina:
- Konglomerat (latinski zbrka, nagomilavanje) je način prikazivanja kod kojeg je prostor negiran, a oblici su nabacani na plohu bez ikakvoga reda (npr. Paleolitski spiljski crteži).
- Podjelom plohe na planove dobiva se najjednostavnija iluzija dubine prostora. Ono što je najbliže je u prvom planu, a ono što je dalje je u drugom planu itd.
- Složenije prikazivanje prostora na plohi (zasnovano na razlikama u veličini oblika) nazivamo perspektivom.
|