More actions
preuzeto s hr.wikipedije |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
| rođaci = | | rođaci = | ||
}} | }} | ||
'''Franjo Türk [[Plemeniti|pl.]] od Karlovca grada''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Franz Xavier Türk Edler von Karlovacgrad''; [[ | '''Franjo Türk [[Plemeniti|pl.]] od Karlovca grada''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Franz Xavier Türk Edler von Karlovacgrad''; [[Monošter]], [[31. kolovoza]] [[1800.]] – [[Karlovac]], [[10. svibnja]] [[1889.]]), bio je hrvatski [[gospodarstvenik]], [[trgovac]] i [[plemić]]. | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Godine [[1835.]] je postao počasni građanin [[Karlovac|Grada Karlovca]], prvi u povijesti.<ref>[https://aktivirajkarlovac.net/2016/04/loncu-poklopac-najvaznija-jeliceva-duznost-karamarku-voditi-kampanju/ Loncu poklopac Korak naprijed u transparentnosti], ''aktivirajkarlovac.net'' Pristupljeno 6. travnja 2023.</ref> S [[Vjenceslav Turković|Vjenceslavom Turkovićem]] je [[1858.]] godine osnovao [[poduzeće]] Turković-Türk, koje je bilo vodeće u trgovini [[hrast]]ovim [[dužica]]ma i žitaricama u [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj]], a djelovalo do [[1886.]] godine. Godine [[1882.]] na dražbi koju je raspisala [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]], Turković i Türk su kupili vlastelinstvo u [[Kutjevo|Kutjevu]] za 1.350.000 [[Mađarska forinta#Povijest|forinti]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/propada-paviljon-koji-su-gradu-zagrebu-poklonili-svjetski-poznati-vocari-tu-piju-pa-ga-razvale-15112711 Propada paviljon koji su gradu Zagrebu poklonili svjetski poznati voćari: ‘Tu piju pa ga razvale‘], ''[[Jutarnji list]]'' Pristupljeno 22. veljače 2023.</ref><ref name="encik">{{Citiranje weba |title=Turković, Vjenceslav |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62786 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=6. travnja 2023.}}</ref> Türk je bio karlovački gradski zastupnik. Godine [[1884.]] predložio je [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] da se Karlovcu pripoje općine [[Banija (Karlovac)|Banija]] i [[Švarča]].<ref>[https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/3749867/karlovacka-skrinjica-franjo-pl-turk-prvi-iznio-ideju-o-pripojenju-banije-i-svarce-karlovcu/ Karlovačka škrinjica Franjo pl. Turk prvi iznio ideju o pripojenju Banije i Švarče Karlovcu], ''kaportal.net.hr'' Pristupljeno 6. travnja 2023.</ref> | Rodio se u Monošteru (mađ. ''Szentgotthárd'').<ref name="Mandić">Živko Mandić: ''Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj'' // Folia onomastica Croatica, br. 14 (2005.), str. 37. – 128., {{ISSN|1330-0695}}, {{Hrčak|id=11541}}</ref> Godine [[1835.]] je postao počasni građanin [[Karlovac|Grada Karlovca]], prvi u povijesti.<ref>[https://aktivirajkarlovac.net/2016/04/loncu-poklopac-najvaznija-jeliceva-duznost-karamarku-voditi-kampanju/ Loncu poklopac Korak naprijed u transparentnosti], ''aktivirajkarlovac.net'' Pristupljeno 6. travnja 2023.</ref> S [[Vjenceslav Turković|Vjenceslavom Turkovićem]] je [[1858.]] godine osnovao [[poduzeće]] Turković-Türk, koje je bilo vodeće u trgovini [[hrast]]ovim [[dužica]]ma i žitaricama u [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj]], a djelovalo do [[1886.]] godine. Godine [[1882.]] na dražbi koju je raspisala [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]], Turković i Türk su kupili vlastelinstvo u [[Kutjevo|Kutjevu]] za 1.350.000 [[Mađarska forinta#Povijest|forinti]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/propada-paviljon-koji-su-gradu-zagrebu-poklonili-svjetski-poznati-vocari-tu-piju-pa-ga-razvale-15112711 Propada paviljon koji su gradu Zagrebu poklonili svjetski poznati voćari: ‘Tu piju pa ga razvale‘], ''[[Jutarnji list]]'' Pristupljeno 22. veljače 2023.</ref><ref name="encik">{{Citiranje weba |title=Turković, Vjenceslav |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62786 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=6. travnja 2023.}}</ref> Türk je bio karlovački gradski zastupnik. Godine [[1884.]] predložio je [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] da se Karlovcu pripoje općine [[Banija (Karlovac)|Banija]] i [[Švarča]].<ref>[https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/3749867/karlovacka-skrinjica-franjo-pl-turk-prvi-iznio-ideju-o-pripojenju-banije-i-svarce-karlovcu/ Karlovačka škrinjica Franjo pl. Turk prvi iznio ideju o pripojenju Banije i Švarče Karlovcu], ''kaportal.net.hr'' Pristupljeno 6. travnja 2023.</ref> | ||
Za mnogobrojne zasluge koje je stekao za opće dobro, Türku je [[24. listopada]] [[1877.]] godine [[Popis austrijskih vladara|austrijski car]] [[Franjo Josip I.]] dodjelio ugarsko [[plemstvo]] sa naslovom "od Karlovca grada".<ref>[https://www.kafotka.net/994 Gundulićeva ulica], ''kafotka.net'' Pristupljeno 8. travnja 2023.</ref> | Za mnogobrojne zasluge koje je stekao za opće dobro, Türku je [[24. listopada]] [[1877.]] godine [[Popis austrijskih vladara|austrijski car]] [[Franjo Josip I.]] dodjelio ugarsko [[plemstvo]] sa naslovom "od Karlovca grada".<ref>[https://www.kafotka.net/994 Gundulićeva ulica], ''kafotka.net'' Pristupljeno 8. travnja 2023.</ref> | ||
Inačica od 17. lipanj 2025. u 02:39
Za njegovog sina pogledajte članak Franjo Türk (mlađi).| Franjo Türk | |
| Rodno ime | Franjo Ksaver Türk |
|---|---|
| Rođenje | 31. kolovoza 1800. Szentgotthárd, Kraljevina Ugarska |
| Smrt | 10. svibnja 1889. Karlovac, Trojedna Kraljevina |
| Posljednje počivalište | Obiteljski mauzolej u Karlovcu |
| Djeca | 4; uključujući Franju |
Franjo Türk pl. od Karlovca grada (njem. Franz Xavier Türk Edler von Karlovacgrad; Monošter, 31. kolovoza 1800. – Karlovac, 10. svibnja 1889.), bio je hrvatski gospodarstvenik, trgovac i plemić.
Životopis
Rodio se u Monošteru (mađ. Szentgotthárd).[1] Godine 1835. je postao počasni građanin Grada Karlovca, prvi u povijesti.[2] S Vjenceslavom Turkovićem je 1858. godine osnovao poduzeće Turković-Türk, koje je bilo vodeće u trgovini hrastovim dužicama i žitaricama u Hrvatskoj, a djelovalo do 1886. godine. Godine 1882. na dražbi koju je raspisala Zemaljska vlada, Turković i Türk su kupili vlastelinstvo u Kutjevu za 1.350.000 forinti.[3][4] Türk je bio karlovački gradski zastupnik. Godine 1884. predložio je Hrvatskom saboru da se Karlovcu pripoje općine Banija i Švarča.[5]
Za mnogobrojne zasluge koje je stekao za opće dobro, Türku je 24. listopada 1877. godine austrijski car Franjo Josip I. dodjelio ugarsko plemstvo sa naslovom "od Karlovca grada".[6]
Umro je 1889. godine u Karlovcu. Tri godine kasnije njegovi posmrtni ostaci su premješetni u obiteljski mauzolej.[7] Godine 2014. njemu u čast postavljena je spomen-ploča u Karlovcu.[8]
Brak i potomstvo
Türkova supruga zvala se Katharina, rođena Jakšić. Imali su četvoro djece: Franjo (rođen 1836.), Ivana (rođena 1837.), Kamilo (rođen 1840.) i Eugen (rođenog 1841.).[9][10] Unuka Irena se udala za unuka Ivana Mažuranića.[11]
Izvori
- ↑ Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj // Folia onomastica Croatica, br. 14 (2005.), str. 37. – 128., ISSN 1330-0695, (Hrčak)
- ↑ Loncu poklopac Korak naprijed u transparentnosti, aktivirajkarlovac.net Pristupljeno 6. travnja 2023.
- ↑ Propada paviljon koji su gradu Zagrebu poklonili svjetski poznati voćari: ‘Tu piju pa ga razvale‘, Jutarnji list Pristupljeno 22. veljače 2023.
- ↑ "Turković, Vjenceslav". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://enciklopedija.hr/clanak/62786 Pristupljeno 6. travnja 2023.
- ↑ Karlovačka škrinjica Franjo pl. Turk prvi iznio ideju o pripojenju Banije i Švarče Karlovcu, kaportal.net.hr Pristupljeno 6. travnja 2023.
- ↑ Gundulićeva ulica, kafotka.net Pristupljeno 8. travnja 2023.
- ↑ Katoličko groblje Dubovac, str. 28, Pristupljeno 5. travnja 2023.
- ↑ Türk, karlovačka obitelj koja je bogatstvo i moć koristila da pomogne drugima, dobila spomen-ploču u Preradovićevoj, kaportal.net.hr Pristupljeno 8. travnja 2023.
- ↑ Franjo Ksaver Türk Edler von Karlovacgrad, Sr., geni.com Pristupljeno 6. travnja 2023.
- ↑ Katharina Türk, geni.com Pristupljeno 6. travnja 2023.
- ↑ Irena Marija Katarina Margarita Valerija Mažuranić, geni.com Pristupljeno 5. travnja 2023.