More actions
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Matarići''' su [[salaš]]arsko naselje koje se nalazi jugoistočno od Sombora, južno od [[Veliki bački kanal|Velikog bačkog kanala]], [[Čonoplja|Čonoplje]], [[Krnjaja|Krnjaje]] i zapadno od [[Sivac|Sivca]]. U popisima što su učinjeni za područje bačke i kaločke biskupije u svezi sa crkvenom desetinom [[1543.]] i [[1650.]] godine (pod imenom ''Máté vagy Matarics'', a neki autori smatraju da se radi o [[1643.]] godini<ref name="Matarić">[http://www.mataric.com/istorija_pov.php Matarić - povijest]</ref>), spominje se naselje ''Matarić'', [[Plavna]], [[Bač]] i druga.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 37, {{ISBN|86-407-0059-1}}</ref> Naselje Matarić se nalazilo u ataru Gradine. Prema predaji, troje braće Matarića, somborskih bunjevačkih graničara su [[1730-ih]] i [[1740-ih]] dobijali zemljišta u ataru pustare Gradine, dok službeni dokumenti i kronike ih ne bilježe.<ref name="Matarić"/> U [[19. stoljeće|19. je stoljeću]] ovo zabilježeno kao naselje [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]]. Stoga je u Matarićima je bila otvorena jedna od prvih škola bunjevačkih Hrvata, a koja je djelovala od [[1861.]] do [[1880.]] godine.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 118, {{ISBN|86-407-0059-1}}</ref> Nalazila se u samim Matarićima, na salašu Laze "Đaje" Matarića, kasnije na salašu Franje Matarića.<ref name="Matarić"/> Zemljovid iz [[1914.]] bilježi veliku skupinu Matarić salaša (Matarić szálások).<ref name="Matarić"/> Bilo je preko deset.<ref name="Matarić"/> Nalazili su se nešto podalje od desne obale Franzovog kanala, istočno od Žarkovca.<ref name="Matarić"/> Zbog potonjeg su razloga djeca iz Matarića, kad više nisu imala svoju mjesnu školu, išla u školu u obližnjem Žarkovcu, a ne u Gradini kojoj su upravno pripadali.<ref name="Matarić"/> Naselje Matarići su bili povezani sa Somborom "Veprovačkim putom".<ref name="Matarić"/> Krajem 19. i početkom [[20. stoljeće|20. st.]] naselje je trpilo zbog prenaseljenosti, pa je dio obitelji Matarića preselio iz Matarić salaša u grad Sombor i u neke salaše sjeverno od Sombora, u današnjoj [[Kozara (Sombor, Srbija)|Kozari]] (nekadašnja Šivolja i kasnije Bezdanski salaši), i to u dijelu salaša koji se zvao Jerkovići, a nalazio se s desne obale [[Mostonga|Mostonge]] na brijegu, a druga skupina u salaško naselje [[Nenadić]].<ref name="Matarić"/> Dio je Matarića polovicom 20. st. imao salaš u ataru salašarskog naselja [[Radojevići|Radojevića]] (bivšeg Preradovića), nešto istočno od svoje postojbine.<ref name="Matarić"/> Matarići su bili jednim od mjesta somborskog kraja gdje je [[Stjepan Radić|Radićev]] [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] imao svoje pristaše.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 83, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Matarići, po kojima se zove ovo naselje, još su krajem [[1960-ih]] bili nazočni u ovom naselju, no gospodarskim i drugim [[migracija]]ma u desetljećima koja su uslijedila, izvornih je Matarića bilo sve manje, tako da je kraj [[1980-ih]] ovo naselje dočekalo bez izvorne obitelji, koja ne samo da više fizički nije prisutna, nego ovdje više nema niti svoje salaše.<ref name="Matarić"/> Obitelj Matarića iz ovog naselja dala je neke značajne osobe somborskog društvenog života: hrvatskog preporoditelja, svećenika [[Matiša Matarić|Matišu Matarića]] i [[gradonačelnik]]a [[Ivan Matarić|Ivana Matarića]] [[1930-ih]] <ref>[http://www.biblioso.org.rs/digitalna_izdanja.php?id_grupa=3&lng=sr Gradska knjižica Karlo Bijelicki] Naše novine</ref> | '''Matarići''' su [[salaš]]arsko naselje koje se nalazi jugoistočno od Sombora, južno od [[Veliki bački kanal|Velikog bačkog kanala]], [[Čonoplja|Čonoplje]], [[Krnjaja|Krnjaje]] i zapadno od [[Sivac|Sivca]]. U popisima što su učinjeni za područje bačke i kaločke biskupije u svezi sa crkvenom desetinom [[1543.]] i [[1650.]] godine (pod imenom ''Máté vagy Matarics'', a neki autori smatraju da se radi o [[1643.]] godini<ref name="Matarić">[http://www.mataric.com/istorija_pov.php Matarić - povijest]</ref>), spominje se naselje ''Matarić'', [[Plavna]], [[Bač]] i druga.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 37, {{ISBN|86-407-0059-1}}</ref> Naselje Matarić se nalazilo u ataru Gradine. Prema predaji, troje braće Matarića, somborskih bunjevačkih graničara su [[1730-ih]] i [[1740-ih]] dobijali zemljišta u ataru pustare Gradine, dok službeni dokumenti i kronike ih ne bilježe.<ref name="Matarić"/> U [[19. stoljeće|19. je stoljeću]] ovo zabilježeno kao naselje [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]]. Stoga je u Matarićima je bila otvorena jedna od prvih škola bunjevačkih Hrvata, a koja je djelovala od [[1861.]] do [[1880.]] godine.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 118, {{ISBN|86-407-0059-1}}</ref> Nalazila se u samim Matarićima, na salašu Laze "Đaje" Matarića, kasnije na salašu Franje Matarića.<ref name="Matarić"/> Zemljovid iz [[1914.]] bilježi veliku skupinu Matarić salaša (Matarić szálások).<ref name="Matarić"/> Bilo je preko deset.<ref name="Matarić"/> Nalazili su se nešto podalje od desne obale Franzovog kanala, istočno od Žarkovca.<ref name="Matarić"/> Zbog potonjeg su razloga djeca iz Matarića, kad više nisu imala svoju mjesnu školu, išla u školu u obližnjem Žarkovcu, a ne u Gradini kojoj su upravno pripadali.<ref name="Matarić"/> Naselje Matarići su bili povezani sa Somborom "Veprovačkim putom".<ref name="Matarić"/> Krajem 19. i početkom [[20. stoljeće|20. st.]] naselje je trpilo zbog prenaseljenosti, pa je dio obitelji Matarića preselio iz Matarić salaša u grad Sombor i u neke salaše sjeverno od Sombora, u današnjoj [[Kozara (Sombor, Srbija)|Kozari]] (nekadašnja Šivolja i kasnije Bezdanski salaši), i to u dijelu salaša koji se zvao Jerkovići, a nalazio se s desne obale [[Mostonga|Mostonge]] na brijegu, a druga skupina u salaško naselje [[Nenadić]].<ref name="Matarić"/> Dio je Matarića polovicom 20. st. imao salaš u ataru salašarskog naselja [[Radojevići|Radojevića]] (bivšeg Preradovića), nešto istočno od svoje postojbine.<ref name="Matarić"/> Matarići su bili jednim od mjesta somborskog kraja gdje je [[Stjepan Radić|Radićev]] [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] imao svoje pristaše.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 83, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Matarići, po kojima se zove ovo naselje, još su krajem [[1960-ih]] bili nazočni u ovom naselju, no gospodarskim i drugim [[migracija]]ma u desetljećima koja su uslijedila, izvornih je Matarića bilo sve manje, tako da je kraj [[1980-ih]] ovo naselje dočekalo bez izvorne obitelji, koja ne samo da više fizički nije prisutna, nego ovdje više nema niti svoje salaše.<ref name="Matarić"/> Obitelj Matarića iz ovog naselja dala je neke značajne osobe somborskog društvenog života: hrvatskog preporoditelja, svećenika [[Matiša Matarić|Matišu Matarića]] i [[gradonačelnik]]a [[Ivan Matarić|Ivana Matarića]] [[1930-ih]] <ref>[http://www.biblioso.org.rs/digitalna_izdanja.php?id_grupa=3&lng=sr Gradska knjižica Karlo Bijelicki] Naše novine</ref> | ||
Dijelom je prstena od 18 [[ | Dijelom je prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 4. travanj 2025. u 15:48
Matarići su salašarsko naselje koje se nalazi jugoistočno od Sombora, južno od Velikog bačkog kanala, Čonoplje, Krnjaje i zapadno od Sivca. U popisima što su učinjeni za područje bačke i kaločke biskupije u svezi sa crkvenom desetinom 1543. i 1650. godine (pod imenom Máté vagy Matarics, a neki autori smatraju da se radi o 1643. godini[1]), spominje se naselje Matarić, Plavna, Bač i druga.[2] Naselje Matarić se nalazilo u ataru Gradine. Prema predaji, troje braće Matarića, somborskih bunjevačkih graničara su 1730-ih i 1740-ih dobijali zemljišta u ataru pustare Gradine, dok službeni dokumenti i kronike ih ne bilježe.[1] U 19. je stoljeću ovo zabilježeno kao naselje bunjevačkih Hrvata. Stoga je u Matarićima je bila otvorena jedna od prvih škola bunjevačkih Hrvata, a koja je djelovala od 1861. do 1880. godine.[3] Nalazila se u samim Matarićima, na salašu Laze "Đaje" Matarića, kasnije na salašu Franje Matarića.[1] Zemljovid iz 1914. bilježi veliku skupinu Matarić salaša (Matarić szálások).[1] Bilo je preko deset.[1] Nalazili su se nešto podalje od desne obale Franzovog kanala, istočno od Žarkovca.[1] Zbog potonjeg su razloga djeca iz Matarića, kad više nisu imala svoju mjesnu školu, išla u školu u obližnjem Žarkovcu, a ne u Gradini kojoj su upravno pripadali.[1] Naselje Matarići su bili povezani sa Somborom "Veprovačkim putom".[1] Krajem 19. i početkom 20. st. naselje je trpilo zbog prenaseljenosti, pa je dio obitelji Matarića preselio iz Matarić salaša u grad Sombor i u neke salaše sjeverno od Sombora, u današnjoj Kozari (nekadašnja Šivolja i kasnije Bezdanski salaši), i to u dijelu salaša koji se zvao Jerkovići, a nalazio se s desne obale Mostonge na brijegu, a druga skupina u salaško naselje Nenadić.[1] Dio je Matarića polovicom 20. st. imao salaš u ataru salašarskog naselja Radojevića (bivšeg Preradovića), nešto istočno od svoje postojbine.[1] Matarići su bili jednim od mjesta somborskog kraja gdje je Radićev HSS imao svoje pristaše.[4] Matarići, po kojima se zove ovo naselje, još su krajem 1960-ih bili nazočni u ovom naselju, no gospodarskim i drugim migracijama u desetljećima koja su uslijedila, izvornih je Matarića bilo sve manje, tako da je kraj 1980-ih ovo naselje dočekalo bez izvorne obitelji, koja ne samo da više fizički nije prisutna, nego ovdje više nema niti svoje salaše.[1] Obitelj Matarića iz ovog naselja dala je neke značajne osobe somborskog društvenog života: hrvatskog preporoditelja, svećenika Matišu Matarića i gradonačelnika Ivana Matarića 1930-ih [5] Dijelom je prstena od 18 salaških naselja oko Sombora.[6]
Izvori
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Matarić - povijest
- ↑ Ante Sekulić: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 37, ISBN 86-407-0059-1
- ↑ Ante Sekulić: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 118, ISBN 86-407-0059-1
- ↑ Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 83, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ Gradska knjižica Karlo Bijelicki Naše novine
- ↑ Zapadnobački okrug Istorijat Sombora (srpski)