Razlika između inačica stranice »Pokolj fratara u Hercegovini«
| Redak 24: | Redak 24: | ||
* [http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=249114 Radio Vatican, Pokolj fratara u Hercegovini] | * [http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=249114 Radio Vatican, Pokolj fratara u Hercegovini] | ||
* [http://www.pobijeni.info/naslovnica/clanak/40 Stopama pobijenih] | * [http://www.pobijeni.info/naslovnica/clanak/40 Stopama pobijenih] | ||
* Ivica Šarac: [https://hrcak.srce.hr/247710 ''Legitiman vojni cilj ili žrtve zločina? '']. Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Vol. 15 No. 23., 2020. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 04:53, 14. kolovoza 2023.
Pokolj fratara u Hercegovini označava niz pokolja kojeg su iz mržnje prema Katoličkoj crkvi počinili partizani tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata u Hercegovini. Bez suđenja su ubili 66 franjevca, 78 su uhitili i zatvorili.[1]
U Širokom Brijegu 7. veljače 1945., ideologizirani partizani osmog dalmatinskog korpusa su ubili 30 franjevaca. Natjerali su ih podrum samostana nakon čega su ga zapalili. [2] Premda su počinitelji iz dalmatinskog korpusa, pogrješno je reći da su počinitelji Dalmatinci. Naprotiv, pobunili su se protiv odlaska na Hercegovinu. Mnogi su i pohađali širokobriješku gimnaziju. Zbog toga je je Josip Broz Tito sve te dalmatinske postrojbe izuzeo ispod Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske te ih izravno podredio Vrhovnom štabu, odnosno sebi. Zatim je zloglasna 11. dalmatinska brigada pobivši franjevce na Širokom Brijegu pobila mnoge na Kočevskom rogu. Zapovjednici većinom nisu bili Hrvati i pripadali su tvrdokornim komunistima jugoslavenskoga i velikosrpskoga usmjerenja. Dalmatinci su, našavši se u pohodu na Široki Brijeg pokušali pomoći franjevcima, no oni nisu donosili ključne odluke. Zadnjih godina dokazano je da je izravni naredbodavac bio Josip Broz Tito, što je on čak i priznao u razgovoru sa Stepincem 4. lipnja 1945. čiji je prijepis pronašao Jakov Sedlar; po tom je Dominik Sedlar po njemu napravio film Razgovor. Tito i njegova klika odlučili su pobiti franjevce zbog svoje mržnje kakvu su pokazivali zadrti komunisti prema vjeri, ali i zbog straha da uz žive franjevce ne će moći ovladati pukom u Hercegovini.[3]
Zločini počinjeni nad šestoricom franjevaca zatečenih u župi Mostarskom Gracu 6. veljače 1945. dogodili su se u zoni odgovornosti 2. dalmatinske brigade iz sastava 9. dalmatinske divizije, zapovjednika brigade Brune Vuletića, političkog komesara u toj brigadi Ante Jerkina, zapovjednika Ljube Trute i Ilije Radakovića i čelnih ljude 8. korpusa Petra Drapšina i Boška Šiljegovića.[4]
Do danas od strane pravosuđa nisu podignute istrage ili sudski postupci protiv počinitelja ovog zločina, koji žive u Republici Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini.
Povezani članci
- Bleiburški pokolj
- Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine
- Hercegovački franjevački mučenici
- Stradanje crkvenih osoba u ratu u Bosni i Hercegovini
Izvori
- ↑ Radio Vaticana
- ↑ Pojmovnik
- ↑ DALMATINCI NISU UBIJALI HERCEGOVAČKE FRATRE, VEĆ TVRDOKORNI JUGOSLAVENSKI I VELIKOSRPSKI KOMUNISTI. Razgovor s fra Miljenkom Stojićem, članom Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Stopama pobijenih, glasilo Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
- ↑ Kamenjar.com Marta G. Mostarsku operaciju zapovjedio Josip Broz !, 28. siječnja 2014. (pristupljeno 25. listopada 2016.)
Vanjske poveznice
- Hercegovačka Franjevačka Provincija, Franjevački mučenici
- Radio Vatican, Pokolj fratara u Hercegovini
- Stopama pobijenih
- Ivica Šarac: Legitiman vojni cilj ili žrtve zločina? . Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Vol. 15 No. 23., 2020.