Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Islamska republika: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Islamska republika'''-->'''[[Islam|Islamska]] republika''' je naziv koji se koristi za oblik političkog uređenja koji se javio krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i koji kombinira islamsku [[teokracija|teokraciju]] s [[republika|republikanskim]] institucijama vlasti. Karakteristika islamske republike jest da se svi zakoni i propisi u [[država|državi]] moraju temeljiti na [[šerijat|šerijatskom]] pravu, kao i da vjerski poglavari imaju primat na svim svjetovnim funkcionarima, uključujući i one koji su na svoje položaje došli temeljem slobodnih, neposrednih i tajnih izbora.
'''[[Islam|Islamska]] republika''' je naziv koji se koristi za oblik političkog uređenja koji se javio krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i koji kombinira islamsku [[teokracija|teokraciju]] s [[republika|republikanskim]] institucijama vlasti. Karakteristika islamske republike jest da se svi zakoni i propisi u [[država|državi]] moraju temeljiti na [[šerijat|šerijatskom]] pravu, kao i da vjerski poglavari imaju primat na svim svjetovnim funkcionarima, uključujući i one koji su na svoje položaje došli temeljem slobodnih, neposrednih i tajnih izbora.


Određeni stručnjaci islamsku republiku smatraju svojevrsnim kompromisom između klasične islamske teokracije i modernih [[demokracija|demokratskih]] institucija.
Određeni stručnjaci islamsku republiku smatraju svojevrsnim kompromisom između klasične islamske teokracije i modernih [[demokracija|demokratskih]] institucija.

Posljednja izmjena od 9. ožujak 2022. u 07:58

Islamska republika je naziv koji se koristi za oblik političkog uređenja koji se javio krajem 20. stoljeća i koji kombinira islamsku teokraciju s republikanskim institucijama vlasti. Karakteristika islamske republike jest da se svi zakoni i propisi u državi moraju temeljiti na šerijatskom pravu, kao i da vjerski poglavari imaju primat na svim svjetovnim funkcionarima, uključujući i one koji su na svoje položaje došli temeljem slobodnih, neposrednih i tajnih izbora.

Određeni stručnjaci islamsku republiku smatraju svojevrsnim kompromisom između klasične islamske teokracije i modernih demokratskih institucija.

Najpoznatiji primjer islamske republike je Iran. Pored nje se islamskim republikama nazivaju države kao što su Pakistan, Mauritanija i Afganistan.