More actions
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Arheološka zona Solina''', [[arheološka zona]] koja se prostire područjem grada [[Solin]]a, [[zaštićeno kulturno dobro]]<ref name="min-kulture-RH">[https://web.archive.org/web/20200605182306/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409289924 ''Solin, Arheološka zona Solina''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 5. lipnja 2020. Pristupljeno 5. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref> | '''Arheološka zona Solina''', [[arheološka zona]] koja se prostire područjem grada [[Solin]]a, [[zaštićeno kulturno dobro]]<ref name="min-kulture-RH">[https://web.archive.org/web/20200605182306/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409289924 ''Solin, Arheološka zona Solina''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 5. lipnja 2020. Pristupljeno 5. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref> | ||
== Opis dobra == | == Opis dobra == | ||
Obuhvaća starovjekovne i srednjovjekovne građevine. Vrijeme nastanka starovjekovnih je 3. st. pr. Kr. [[Salona]] je smještena pored ušća rijeke Jadra (Solinske rike). Salona vrlo rano postaje uporište ilirskog plemena Dalmata. U 3. st. pr. Krista Salona postaje [[emporij]] [[Issa|isejskih]] Grka,a pod rimskom vlašću uskoro postaje glavni grad rimske provincije Dalmacije-Colonia Martia Iulia. Najstariji dio grada je ''[[Urbs Vetus (Salona)|Urbs Vetus]]'' ( terme, forum, kapitolij, kurija i teatar s hramom i trgom). Grad se širi na Urbs | Obuhvaća starovjekovne i srednjovjekovne građevine. Vrijeme nastanka starovjekovnih je 3. st. pr. Kr. [[Salona]] je smještena pored ušća rijeke [[Jadro|Jadra]] (Solinske rike). Salona vrlo rano postaje uporište ilirskog plemena Dalmata. U 3. st. pr. Krista Salona postaje [[emporij]] [[Issa|isejskih]] Grka,a pod rimskom vlašću uskoro postaje glavni grad rimske provincije Dalmacije-Colonia Martia Iulia. Najstariji dio grada je ''[[Urbs Vetus (Salona)|Urbs Vetus]]'' ([[terme]], [[forum]], [[kapitolij]], [[kurija]] i teatar s hramom i trgom). Grad se širi na [[Urbs Ocidentalis (Salona)|Urbs Occidentalisgg (zapadni grad s amfiteatrom iz 2. st.) i ''[[Urbs Orientalis (Salona)|Urbs Orientalis]]'' (istočni grad s episkopalnim centarom). [[Manastirine (Solin)|Manastirine]] su najvažniji lokalitet iz starokršćanskog razdoblja Salone s grobom [[sv. Dujam|sv. Dujma]]. Od srednjovjekovnih lokaliteta unutar arheološke zone Solina najvažniji su [[Gospin otok]] i utvrda [[Gradina (Solin)|Gradina]]. <ref name="min-kulture-RH"/> | ||
== Zaštita == | == Zaštita == | ||
Inačica od 10. srpanj 2025. u 02:26
Arheološka zona Solina, arheološka zona koja se prostire područjem grada Solina, zaštićeno kulturno dobro[1]
Opis dobra
Obuhvaća starovjekovne i srednjovjekovne građevine. Vrijeme nastanka starovjekovnih je 3. st. pr. Kr. Salona je smještena pored ušća rijeke Jadra (Solinske rike). Salona vrlo rano postaje uporište ilirskog plemena Dalmata. U 3. st. pr. Krista Salona postaje emporij isejskih Grka,a pod rimskom vlašću uskoro postaje glavni grad rimske provincije Dalmacije-Colonia Martia Iulia. Najstariji dio grada je Urbs Vetus (terme, forum, kapitolij, kurija i teatar s hramom i trgom). Grad se širi na [[Urbs Ocidentalis (Salona)|Urbs Occidentalisgg (zapadni grad s amfiteatrom iz 2. st.) i Urbs Orientalis (istočni grad s episkopalnim centarom). Manastirine su najvažniji lokalitet iz starokršćanskog razdoblja Salone s grobom sv. Dujma. Od srednjovjekovnih lokaliteta unutar arheološke zone Solina najvažniji su Gospin otok i utvrda Gradina. [1]
Zaštita
Pod oznakom Z-3936 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - kulturno-povijesna cjelina, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "arheološka baština".[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Solin, Arheološka zona Solina Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 5. lipnja 2020. Pristupljeno 5. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
Iz uvjeta korištenja: " Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."