Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Motajica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 27: Redak 27:


Na Motajici se može primijetiti i više prirodnih rijetkosti, vrijednosti i fenomena (kolonije rijetkog drveća i rastinja, čistoća vodotoka i izvora), a na njoj se nalazi i više arheoloških lokaliteta. Na ivičnim obodima bivšeg naselja [[Rakovac|Rakovca]] prostiru se '''Rakovačke šume'''.  
Na Motajici se može primijetiti i više prirodnih rijetkosti, vrijednosti i fenomena (kolonije rijetkog drveća i rastinja, čistoća vodotoka i izvora), a na njoj se nalazi i više arheoloških lokaliteta. Na ivičnim obodima bivšeg naselja [[Rakovac|Rakovca]] prostiru se '''Rakovačke šume'''.  
U Rakovcu je bilo sjedište rimokatoličke župe čiji su stanovnici bili Poljaci. Poljaci su u ovaj kraj doselili nakon što je Austro-Ugarska oslobodila BiH od Osmanlija. Prve skupine doselile su se 1896. godine. Osnovali su groblje, a potom su 1901. osnovali župu i podigli crkvu. Župno groblje je danas obraslo gustom šumom, i nalazi se nedaleko od mjesta gdje se nalazila župna crkva i župni stan. Ondje je danas monumentalni križ i spomen-ploča na poljskom i hrvatskom jeziku, koja podsjeća na 50 godina (1896.–1946) nazočnosti katolika Poljaka u tome kraju. Križ je blagoslovio biskup [[Franjo Komarica]].<ref>[https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/banja-luka-elinovac-prnjavor-katolici-iz-poljske-u-pohodu-starome-kraju/45350 ''BANJA LUKA - ČELINOVAC - PRNJAVOR KATOLICI IZ POLJSKE U POHODU STAROME KRAJU Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH '']. KTA BK BiH. 20. kolovoza 2014. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.</ref><ref>[https://www.dinarskogorje.com/uploads/4/1/3/3/41338573/motajica-b-bjelovar_orig.jpg ''Motajica, topografski zemljovid.'']. Dinarskogorje.com. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.</ref> Poljaci su iz BiH [[Preseljenje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku 1946.|preseljeni]] međudržavnim ugovorom FNRJ i Poljske 1946. godine.


Motajicu izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku malog plutona. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Duboka erozija granitoidnog plutona Motajice otvorila je njegovu akro- i epibatolitsku razinu s brojnim skromnim ležištima pegmatita (beriliti, turmaliniti, esmerladiti, sileksiti, s piezoelektričnim kvarcem). <ref>[https://hrcak.srce.hr/13359 Rudarsko-geološko-naftni zbornik] Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004. </ref>
Motajicu izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku malog plutona. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Duboka erozija granitoidnog plutona Motajice otvorila je njegovu akro- i epibatolitsku razinu s brojnim skromnim ležištima pegmatita (beriliti, turmaliniti, esmerladiti, sileksiti, s piezoelektričnim kvarcem). <ref>[https://hrcak.srce.hr/13359 Rudarsko-geološko-naftni zbornik] Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004. </ref>

Posljednja izmjena od 14. kolovoz 2023. u 02:37

Prosara
Planina snimljena iz Hrvatske
Visina Gradina - 652 m
Država / pokrajina BiH
Dio gorja Dinaridi
Ostali vrhovi Lipaja (643 m), Ostraja (521 m)

Motajica je planina na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Nekoliko je njenih planinskih vrhova na visini iznad 500 metara nadmorske visine, među kojima su najviši: Gradina (652 m), Lipaja (643 m) i Ostraja (521 m). Motajica je vrlo bogata šumom, i to posebno kvalitetnih hrasta i bukve, zbog toga su često motajička brda ostajala ogoljena, a sa šumom je uništavan cijelokupni biljni i životinjski svijet.

Jedna od velikih sječa šume na Motajici se dogodila 1869. godine po nalogu osmanlijske vlade.

Motajica je jedina bosanska planina u kojoj granit ima važnu ulogu, i na njenoj sjevernoj strani duž Save je bilo više kamenih rudnika.

Na Motajici se može primijetiti i više prirodnih rijetkosti, vrijednosti i fenomena (kolonije rijetkog drveća i rastinja, čistoća vodotoka i izvora), a na njoj se nalazi i više arheoloških lokaliteta. Na ivičnim obodima bivšeg naselja Rakovca prostiru se Rakovačke šume. U Rakovcu je bilo sjedište rimokatoličke župe čiji su stanovnici bili Poljaci. Poljaci su u ovaj kraj doselili nakon što je Austro-Ugarska oslobodila BiH od Osmanlija. Prve skupine doselile su se 1896. godine. Osnovali su groblje, a potom su 1901. osnovali župu i podigli crkvu. Župno groblje je danas obraslo gustom šumom, i nalazi se nedaleko od mjesta gdje se nalazila župna crkva i župni stan. Ondje je danas monumentalni križ i spomen-ploča na poljskom i hrvatskom jeziku, koja podsjeća na 50 godina (1896.–1946) nazočnosti katolika Poljaka u tome kraju. Križ je blagoslovio biskup Franjo Komarica.[1][2] Poljaci su iz BiH preseljeni međudržavnim ugovorom FNRJ i Poljske 1946. godine.

Motajicu izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku malog plutona. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Duboka erozija granitoidnog plutona Motajice otvorila je njegovu akro- i epibatolitsku razinu s brojnim skromnim ležištima pegmatita (beriliti, turmaliniti, esmerladiti, sileksiti, s piezoelektričnim kvarcem). [3]

Izvori

  1. BANJA LUKA - ČELINOVAC - PRNJAVOR KATOLICI IZ POLJSKE U POHODU STAROME KRAJU Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH . KTA BK BiH. 20. kolovoza 2014. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
  2. Motajica, topografski zemljovid.. Dinarskogorje.com. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
  3. Rudarsko-geološko-naftni zbornik Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004.
Sadržaj