Société de Géographie: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Suradnik01 premjestio je stranicu Pariško geografsko društvo na Société de Géographie
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pariško geografsko društvo'''-->[[File:Société de géographie plaque 04923.jpg|250px|right|]]
<!--'''Pariško geografsko društvo'''-->[[Datoteka:Société de géographie plaque 04923.jpg|250px|right|]]
'''Pariško geografsko društvo''' ([[francuski jezik|franc]]. ''Société de Géographie'') najstarije je geografsko društvo na svijetu<ref>Ostala geografska društva ubrzo su osnovana u drugim gradovima: u [[Berlin]]u ([[1828.]]), [[London]]u ([[1830.]]), [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u ([[1836.]]), [[Sankt-Peterburg]]u ([[1845.]]), [[New York]]u ([[1852.]]), [[Beč]]u ([[1856.]]), [[Ženeva|Ženevi]] ([[1858.]]), [[Mexico|Mexicu]] ([[1859.]]).</ref>. Utemeljeno je na sastanku održanom [[15. prosinca|15. prosinca]] [[1821.]] u [[Paris Hôtel de Ville|Paris Hôtel de Villeu]], a među 217 osnivača nalaze se neka od najvećih znanstvenih imena tog vremena: [[Pierre-Simon Laplace]], prvi predsjednik društva; [[Georges Cuvier]], [[Charles Pierre Chapsal]], [[Vivant Denon]], [[Joseph Fourier]], [[Gay-Lussac]], [[Claude Louis Berthollet]], [[Alexander von Humboldt]], [[Champollion]], [[François-René de Chateaubriand]] među ostalim. Većina od onih koji su pratili [[Napoleon Bonaparte|Bonapartea]] na njegovoj egipatskoj ekspediciji bili su članovi: [[Edmé François Jomard]], [[Conrad Malte-Brun]], [[Jules Dumont d'Urville]], [[Jules Paul Benjamin Delessert]], [[Hottinguer]], [[Henri Didot]], [[Bottin]] i ostali.
'''Pariško geografsko društvo''' ([[francuski jezik|franc]]. ''Société de Géographie'') najstarije je geografsko društvo na svijetu<ref>Ostala geografska društva ubrzo su osnovana u drugim gradovima: u [[Berlin]]u ([[1828.]]), [[London]]u ([[1830.]]), [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u ([[1836.]]), [[Sankt-Peterburg]]u ([[1845.]]), [[New York]]u ([[1852.]]), [[Beč]]u ([[1856.]]), [[Ženeva|Ženevi]] ([[1858.]]), [[Mexico|Mexicu]] ([[1859.]]).</ref>. Utemeljeno je na sastanku održanom [[15. prosinca|15. prosinca]] [[1821.]] u [[Paris Hôtel de Ville|Paris Hôtel de Villeu]], a među 217 osnivača nalaze se neka od najvećih znanstvenih imena tog vremena: [[Pierre-Simon Laplace]], prvi predsjednik društva; [[Georges Cuvier]], [[Charles Pierre Chapsal]], [[Vivant Denon]], [[Joseph Fourier]], [[Gay-Lussac]], [[Claude Louis Berthollet]], [[Alexander von Humboldt]], [[Champollion]], [[François-René de Chateaubriand]] među ostalim. Većina od onih koji su pratili [[Napoleon Bonaparte|Bonapartea]] na njegovoj egipatskoj ekspediciji bili su članovi: [[Edmé François Jomard]], [[Conrad Malte-Brun]], [[Jules Dumont d'Urville]], [[Jules Paul Benjamin Delessert]], [[Hottinguer]], [[Henri Didot]], [[Bottin]] i ostali.



Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 09:04

Pariško geografsko društvo (franc. Société de Géographie) najstarije je geografsko društvo na svijetu[1]. Utemeljeno je na sastanku održanom 15. prosinca 1821. u Paris Hôtel de Villeu, a među 217 osnivača nalaze se neka od najvećih znanstvenih imena tog vremena: Pierre-Simon Laplace, prvi predsjednik društva; Georges Cuvier, Charles Pierre Chapsal, Vivant Denon, Joseph Fourier, Gay-Lussac, Claude Louis Berthollet, Alexander von Humboldt, Champollion, François-René de Chateaubriand među ostalim. Većina od onih koji su pratili Bonapartea na njegovoj egipatskoj ekspediciji bili su članovi: Edmé François Jomard, Conrad Malte-Brun, Jules Dumont d'Urville, Jules Paul Benjamin Delessert, Hottinguer, Henri Didot, Bottin i ostali.

Društvena revija se pojavljuje od 1822. jednom mjesečno kao Bulletin de la Société de Géographie (1822.1899.)—nudeći u octavo formatu rane novosti o svim otkrićima u devetnaestom stoljeću—ili jedno u tri mjeseca kao La Géographie sa stankom u razdoblju 1940.-46. Od 1947. društveni magazin se pojavljivao triput godišnje kao Acta Geographica. Društvena knjižnica, zbirka karata i zbirka fotografija jedne su među najvećima i najopsežnijima u cijelom svijetu.

Referencije[uredi]

  1. Ostala geografska društva ubrzo su osnovana u drugim gradovima: u Berlinu (1828.), Londonu (1830.), Frankfurtu (1836.), Sankt-Peterburgu (1845.), New Yorku (1852.), Beču (1856.), Ženevi (1858.), Mexicu (1859.).

Vanjske poveznice[uredi]