Hrana: razlika između inačica
m brisanje nepotrebnog teksta |
m Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u '' |
||
| Redak 45: | Redak 45: | ||
</gallery> | </gallery> | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
[[Kategorija:Prehrana]] | [[Kategorija:Prehrana]] | ||
Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 05:02
Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci:
Ona čovjeku omogućava svakodnevne aktivnosti.
No čovjeku je potrebna i voda, koju je čovjek u predindustrijskom društvu dobivao kroz namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), a kako danas mnogi jedu nezdravo (jako malo voća i povrća) vodu je potrebno unositi samostalno.
Kad govorimo o hrani, često ju dijelimo na hranu životinjskog i biljnog podrijetla. Sol spada u posebnu grupu.
Proizvodnja hrane
U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i prodavao (tržnice postoje oduvijek), dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su razvijene:
- mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke, paštete)
- mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi)
- ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete)
- pekarska industrija
Kontrola kvalitete
Kako nekonzervirana hrana podliježe kvarenju (što može dovesti do epidemija), razvijeni su sustavi kontrole kvalitete hrane, od proizvođača do mjesta kupnje, najpoznatiji je HACCP.
Proizvodno-potrošački lanac
Povezani članci
-
Čobanac, gotovo konzervirano jelo
-
fileki, gotovo konzervirano jelo
-
Goveđi gulaš, gotovo konzervirano jelo
Vanjske poveznice
- gotova hrana.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
- sigurnost i kvaliteta hrane.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine