Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Siniša Bogdanović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Siniša Bogdanović'''-->'''Simo - Siniša Bogdanović''' ([[Vorkapić]], [[14. veljače]] [[1833.]] – [[1909.]]) bio je nacionalno-romantičarski [[Srbi|srpski]] povjesničar.
Simo - Siniša Bogdanović''' ([[Vorkapić]], [[14. veljače]] [[1833.]] – [[1909.]]) bio je nacionalno-romantičarski [[Srbi|srpski]] povjesničar.


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:36

Simo - Siniša Bogdanović (Vorkapić, 14. veljače 1833.1909.) bio je nacionalno-romantičarski srpski povjesničar.

Životopis

Otac i djed su mu bili pravoslavni svećenici u Vorkapićima, a rođen je na praznik Sretenja Gospodnjeg. Djed po majci Katarini Janjanin, poginuo je 1812. kod Borodina. U Rakovcu je završio 5 razreda gimnazije i zatim otišao u vojsku. Kao natporučnik bio je učitelj povijesti i zemljopisa u kadetskoj školi u Zagrebu. Družio se s Vukom Karadžićem kad je ovaj bio boravio u Topuskom. Skupljao je za njega riječi i poslovice, u izdanjima Vukovih djela potpisane sa S.M.B. Na pogrebu mu je bio jedan bataljon pješačke 53. pukovnije s potpukovnikom Crevarom na čelu. Sin Bogdan bio je činovnik srbijanskog ministarstva financija, a kći Milica profesorica na ženskom liceju u Zagrebu.[1] Kći mu je bila među prvim studenticama Zagrebačkog sveučilišta, uz Milku Maravić i Vjeru Tkalić, koje su upisale studij 1901. godine, odmah nakon što im je to bilo omogućeno kraljevskim dekretom.[2] Milica Bogdanović je bila i prva žena koja je doktorirala na Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I u Zagrebu, 1907. godine. Tema doktorata je bila Car Julijan Apostata prema hrišćanstvu.[3]

Izvori

  1. Србобран, бр. 229., + Симо - Синиша Богдановић. Загреб. 1909. 
  2. Tko su žene koje su stvarale Zagreb. http://arhiva.nacional.hr/clanak/28430/tko-su-zene-koje-su-stvarale-zagreb 
  3. Србобран, бр. 127., Dr. phil. Милица пл. Богдановић. Загреб. 1907.