Ilica: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Ilica (planina)]], [[Ilica (album sastava Elemental)]]}} | |||
[[Datoteka:Stambeno trgovacki niz Ilica Zagreb 01052012 roberta f.jpg|mini|Stambeno trgovački niz na Ilici u [[Zagreb]]u]] | [[Datoteka:Stambeno trgovacki niz Ilica Zagreb 01052012 roberta f.jpg|mini|Stambeno trgovački niz na Ilici u [[Zagreb]]u]] | ||
'''Ilica''' je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u [[Zagreb]]u. Proteže se od [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] na istoku preko [[Črnomerec|Črnomerca]] na zapadu grada, pa sve do [[Vrapče|Vrapča]] i ima više od 500 adresa. | '''Ilica''' je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u [[Zagreb]]u. Proteže se od [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] na istoku preko [[Črnomerec|Črnomerca]] na zapadu grada, pa sve do [[Vrapče|Vrapča]] i ima više od 500 adresa. | ||
Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 06:02
Ovo je glavno značenje pojma Ilica. Za druga značenja pogledajte Ilica (planina), Ilica (album sastava Elemental).
Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu. Proteže se od Trga bana Jelačića na istoku preko Črnomerca na zapadu grada, pa sve do Vrapča i ima više od 500 adresa.
Ilica je i glavna ulica za kupovinu u užem središtu grada, u kojoj se nalaze banke i trgovine eminentnih svjetskih proizvođača odjeće, obuće.
Povijest[uredi]
Glavna zagrebačka ulica Ilica jedna je od najstarijih gradskih ulica. Najstariji arheološki nalaz, pronađen u neposrednoj blizini Ilice, je ranobrončana ostava iz Dežmanova prolaza.
Krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, na potezu između Trga bana Jelačića i Britanskog trga, mnogi raniji objekti postupno se uklanjaju a na njihovim mjestima niču nove reprezentativne kuće. Reprezentativniji objekti, koji se tada grade u Ilici, dosežu do tri kata, mahom stambeno-trgovačke najamnice. Osim prizemlja, u poslovne se svrhe koriste i prostori mezanina, dok se za stambene koriste mahom gornji katovi. Druga je posebnost, otvaranje prizemlja s velikim uokvirenim i ostakljenim izlozima. U Ilici grade najznačajniji tadašnji hrvatski arhitekti, poput primjerice: Kuna Waidmanna, Josipa pl. Vancaša i Hönigsberga & Deutscha. Važno je istaknuti, da se tada u Zagrebu javljaju i svjetska poznata imena, poput arhitekata Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera. [1]
Izvori[uredi]
- ↑ http://kgalovic.blogspot.com/2012/05/zagrebacka-ilica.html Zagrebačka Ilica, Arhitektonsko-urbanistički razvoj, Krešimir Galović