Razlika između inačica stranice »Adarnaz II. od Tao-Klardžetije«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
m (brisanje nepotrebnih znakova) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Adarnaz II. od Tao-Klardžetije''', nekada i '''Adarnaz I.'''<ref>Brojanje uzastopnih vladara u ranom razdoblju Bagratida vrlo je zbunjeno jer se kreće između različitih grana obitelji.</ref> ([[gruzijski jezik|gruz.]] ადარნასე), iz dinastije [[Bagration]]i, bio je knez i suvladar [[Kneževina Tao-Klardžetija|Tao-Klardžetije]] sa svojom braćom - [[Bagrat I. od Iberije|Bagratom I. Kuropalatom]] i [[Guaram Mampali|Guaramom Mampalijem]] - noseći naslov ''[[eristavi|eristavt-eristavi]]'' (vojvoda od vojvodâ ([[830.]] - [[870.]]) | |||
Ime Adarnaz potječe od [[Srednjeperzijski jezik|srednjoperzijskog]] ''Ādurnarsēh'', koje nadalje proizlazi od [[avestički jezik|avestičkog]] ''nairyō.saŋya''.<ref name="Iranica">{{cite encyclopedia | title = GEORGIA v. LINGUISTIC CONTACTS WITH IRANIAN LANGUAGES | last = Chkeidze | first = Thea | url = https://iranicaonline.org/articles/georgia-v- | editor-last = | editor-first = | editor-link = | encyclopedia = Encyclopaedia Iranica, Vol. X, Fasc. 5 | pages = 486.–490. | location = | publisher = | year = 2001 |isbn = }}</ref> Srednjoperzijsko ime ''Narseh'' ima u gruzijskom jeziku kao inačicu ime Nerse.<ref name="Iranica"/> Ime ''Ādurnarsēh'' pojavljuje se u armenskom jeziku kao ''Atrnerseh''.<ref>{{Citiranje knjige |last1=Rapp |first1=Stephen H., Jr |title=The Sasanian World through Georgian Eyes: Caucasia and the Iranian Commonwealth in Late Antique Georgian Literature |date=2014. |publisher=Routledge |isbn=978-1472425522 |page=335}}</ref> | Ime Adarnaz potječe od [[Srednjeperzijski jezik|srednjoperzijskog]] ''Ādurnarsēh'', koje nadalje proizlazi od [[avestički jezik|avestičkog]] ''nairyō.saŋya''.<ref name="Iranica">{{cite encyclopedia | title = GEORGIA v. LINGUISTIC CONTACTS WITH IRANIAN LANGUAGES | last = Chkeidze | first = Thea | url = https://iranicaonline.org/articles/georgia-v- | editor-last = | editor-first = | editor-link = | encyclopedia = Encyclopaedia Iranica, Vol. X, Fasc. 5 | pages = 486.–490. | location = | publisher = | year = 2001 |isbn = }}</ref> Srednjoperzijsko ime ''Narseh'' ima u gruzijskom jeziku kao inačicu ime Nerse.<ref name="Iranica"/> Ime ''Ādurnarsēh'' pojavljuje se u armenskom jeziku kao ''Atrnerseh''.<ref>{{Citiranje knjige |last1=Rapp |first1=Stephen H., Jr |title=The Sasanian World through Georgian Eyes: Caucasia and the Iranian Commonwealth in Late Antique Georgian Literature |date=2014. |publisher=Routledge |isbn=978-1472425522 |page=335}}</ref> |
Trenutačna izmjena od 08:32, 16. ožujka 2022.
Adarnaz II. od Tao-Klardžetije, nekada i Adarnaz I.[1] (gruz. ადარნასე), iz dinastije Bagrationi, bio je knez i suvladar Tao-Klardžetije sa svojom braćom - Bagratom I. Kuropalatom i Guaramom Mampalijem - noseći naslov eristavt-eristavi (vojvoda od vojvodâ (830. - 870.)
Ime Adarnaz potječe od srednjoperzijskog Ādurnarsēh, koje nadalje proizlazi od avestičkog nairyō.saŋya.[2] Srednjoperzijsko ime Narseh ima u gruzijskom jeziku kao inačicu ime Nerse.[2] Ime Ādurnarsēh pojavljuje se u armenskom jeziku kao Atrnerseh.[3]
Adarnaz je bio najstariji sin gruzijskog predsjedavajućeg kneza Ašota I. i naslijedio je sve zemlje zapadno od lanca Arsiani, osim Šavšetije i Donjeg Taoa (danas u Turskoj).[4]
Adarnaz je bio vjenčan za Bevreli, kćer abazgijskog kralja Bagrata I. U jednom trenutku, Adarnaz ju je natjerao da se povuče u samostan u kojem je živjela i umrla kao Anastazija. Nakon Adarnazeove smrti oko 870. godine, njegovo je vlasništvo podjednako podijeljeno među sinovima: Gurgen je dobio Tao, a Sumbat Klardžetiju. Adarnazov drugi sin Ašot Lijepi umro je 867. godine. To se vjerojatno dogodilo za Adarnazova života jer Ašot nije naveden među njegovim nasljednicima.[5]
Izvori
- ↑ Brojanje uzastopnih vladara u ranom razdoblju Bagratida vrlo je zbunjeno jer se kreće između različitih grana obitelji.
- ↑ 2,0 2,1 Script error: No such module "citation/CS1".
- ↑ Rapp, Stephen H., Jr (2014.). The Sasanian World through Georgian Eyes: Caucasia and the Iranian Commonwealth in Late Antique Georgian Literature. Routledge. str. 335. ISBN 978-1472425522
- ↑ Ronald G. Suny (1994). The making of the Georgian nation. Indiana University Press. str. 30. ISBN 978-0-253-20915-3
- ↑ Kiril Tumanov (1967). Studies in Christian Caucasian History. Georgetown University Press. str. 453