Razlika između inačica stranice »Ključica«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ključica'''-->'''Tvrđava Ključica''' najveća je i najočuvanija [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[utvrda]] na [[drniš]]kom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je [[Hrvatsko plemstvo|plemićka obitelj]] [[Nelipić]] u [[14. stoljeće|14. st.]] kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji [[Šubić]]a. Nalazi se na desnoj [[obala|obali]] [[kanjon]]a [[rijeka|rijeke]] [[Čikola|Čikole]], u blizini [[selo|sela]] [[Ključ]] na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu [[Mletačka trgovačka ruta|mletačke trgovačke rute]] iz [[grad]]a [[Šibenik]]a prema zaleđu i [[Bosna|Bosni]]. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se [[most]]om, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.<ref name="DD">{{Citiranje weba|url=https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ |title=Tvrđava  Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D|Dalmacija Danas]] |work=www.dalmacijadanas.hr |date=11. rujna 2020 |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="TZD">{{Citiranje weba|url=https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde |title=Srednjovjekovne utvrde |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T|Turistička zajednica grada Drniša]] |work=www.tz-drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="GD">{{Citiranje weba|url=https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde |title=Stednjovjekovne utvrde |publisher=[[Drniš|Grad Drniš]] |work=drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="SIN">{{Citiranje weba|url=https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html |title=Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole |publisher=[[Hrvatski internetski portali#Š|Šibenik.in]] |work=www.sibenik.in |date=12. studenog 2011. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="RD">{{Citiranje weba|url=https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ |title=Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu |publisher=[[Radio Drniš]] |work=www.radiodrnis.hr |date=13. studenoga 2014. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="NPK">{{Citiranje weba|url=http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html |title=Ključica |publisher=[[Nacionalni park Krka|
Tvrđava Ključica''' najveća je i najočuvanija [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[utvrda]] na [[drniš]]kom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je [[Hrvatsko plemstvo|plemićka obitelj]] [[Nelipić]] u [[14. stoljeće|14. st.]] kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji [[Šubić]]a. Nalazi se na desnoj [[obala|obali]] [[kanjon]]a [[rijeka|rijeke]] [[Čikola|Čikole]], u blizini [[selo|sela]] [[Ključ]] na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu [[Mletačka trgovačka ruta|mletačke trgovačke rute]] iz [[grad]]a [[Šibenik]]a prema zaleđu i [[Bosna|Bosni]]. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se [[most]]om, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.<ref name="DD">{{Citiranje weba|url=https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ |title=Tvrđava  Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D|Dalmacija Danas]] |work=www.dalmacijadanas.hr |date=11. rujna 2020 |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="TZD">{{Citiranje weba|url=https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde |title=Srednjovjekovne utvrde |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T|Turistička zajednica grada Drniša]] |work=www.tz-drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="GD">{{Citiranje weba|url=https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde |title=Stednjovjekovne utvrde |publisher=[[Drniš|Grad Drniš]] |work=drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="SIN">{{Citiranje weba|url=https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html |title=Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole |publisher=[[Hrvatski internetski portali#Š|Šibenik.in]] |work=www.sibenik.in |date=12. studenog 2011. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="RD">{{Citiranje weba|url=https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ |title=Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu |publisher=[[Radio Drniš]] |work=www.radiodrnis.hr |date=13. studenoga 2014. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="NPK">{{Citiranje weba|url=http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html |title=Ključica |publisher=[[Nacionalni park Krka|
Javna ustanova "Nacionalni park Krka"]] |work=np-krka.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="PINI">{{Citiranje weba|url=http://www.pini.hr/kljuc.php |title=Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića |publisher=Pini |work=www.pini.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref>
Javna ustanova "Nacionalni park Krka"]] |work=np-krka.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="PINI">{{Citiranje weba|url=http://www.pini.hr/kljuc.php |title=Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića |publisher=Pini |work=www.pini.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref>



Trenutačna izmjena od 10:47, 22. ožujka 2022.

Tvrđava Ključica najveća je i najočuvanija srednjovjekovna utvrda na drniškom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je plemićka obitelj Nelipić u 14. st. kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji Šubića. Nalazi se na desnoj obali kanjona rijeke Čikole, u blizini sela Ključ na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu mletačke trgovačke rute iz grada Šibenika prema zaleđu i Bosni. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se mostom, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.[1][2][3][4][5][6][7]

Nakon niza nastavljenih sukoba, obitelj Nelipić dala je pristanak 1343. god. za rušenje utvrde. Planirano rušenje ipak se nije dogodilo, a Nelipići su izgradili i nekoliko novih manjih utvrda. Vremenom se moć obitelji smanjila, a Mlečani 1450. god. nude 1000 dukata za rušenje utvrde ili 200 dukata za preuzimanje kontrole nad njom. Međutim, ovi sukobi gube na značaju dolaskom Turaka koji su kontrolirali Ključicu od 1546. do 1648. god. Nakon toga utvrda je napuštena.[1][2][3][4][6][7]

Izvori

Vanjske poveznice