Razlika između inačica stranice »Travnička hronika«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
| pripovjedač = | | pripovjedač = | ||
| gledište = | | gledište = | ||
| vrijeme_radnje = 1807. – 1814.<ref>{{ | | vrijeme_radnje = 1807. – 1814.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lektire.hr/travnicka-kronika/|title=Travnička hronika|publisher=lektire.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
| mjesto_radnje = [[Travnik]] | | mjesto_radnje = [[Travnik]] | ||
| glavni_lik = | | glavni_lik = | ||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
}} | }} | ||
'''Travnička hronika''' je roman bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog [[književnik]]a [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], objavljen 1945. godine.<ref>{{ | '''Travnička hronika''' je roman bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog [[književnik]]a [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], objavljen 1945. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lektire.hr/travnicka-kronika/|title=Travnička hronika|publisher=lektire.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
== O djelu == | == O djelu == | ||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
Roman je beletristički sedmogodišnji [[ljetopis]] koji obrađuje vrijeme boravka stranih konzula u Travniku. Počinje dolaskom [[Francuska|francuskog]] [[konzul]]a, a završava odlaskom drugopostavljenog [[Austrija|austrijskog]] konzula. Prema pjesničkom pravilu koje vrijedi za sve Andrićeve romane (izuzevši donekle ''Gospođicu'') i ovaj roman okrenut je povijesti. Tijekom stvaranja romana Andrić se služio bogatom etnološkom i kulturno-povijesnom građom, kako o povijesnim događajima i gradu, tako i o osobama koje se spominju u djelu. | Roman je beletristički sedmogodišnji [[ljetopis]] koji obrađuje vrijeme boravka stranih konzula u Travniku. Počinje dolaskom [[Francuska|francuskog]] [[konzul]]a, a završava odlaskom drugopostavljenog [[Austrija|austrijskog]] konzula. Prema pjesničkom pravilu koje vrijedi za sve Andrićeve romane (izuzevši donekle ''Gospođicu'') i ovaj roman okrenut je povijesti. Tijekom stvaranja romana Andrić se služio bogatom etnološkom i kulturno-povijesnom građom, kako o povijesnim događajima i gradu, tako i o osobama koje se spominju u djelu. | ||
U Travničkoj su se kronici sudarila četiri svijeta, različita po vjeri, kulturi, povijesti i običajima. U vrijeme radnje romana, u Travniku su živjeli muslimani, kršćani i [[Židovi Bosne i Hercegovine|židovi]]. Njihov se suživot mijenjao ovisno o političkim i društveno-povijesnim okolnostima u kojima se nalazio travnički kraj.<ref>{{ | U Travničkoj su se kronici sudarila četiri svijeta, različita po vjeri, kulturi, povijesti i običajima. U vrijeme radnje romana, u Travniku su živjeli muslimani, kršćani i [[Židovi Bosne i Hercegovine|židovi]]. Njihov se suživot mijenjao ovisno o političkim i društveno-povijesnim okolnostima u kojima se nalazio travnički kraj.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.knjiga.ba/travnicka-hronika-m0074.html|title=Travnička hronika|publisher=knjiga.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
Stanovnici Travnika predstavnici su Istoka, a francuski konzul Zapada. Promatrač je jednog novog načina života, s kojim se do sada nije susretao niti ga imalo poznaje. Andrić o travničkom životu ponekad pripovijeda iz Davillova subjektivna motrišta, a ponekad s objektivnog gledišta pripovjedača, naglašavajući tako razliku između istočnjačkih i zapadnih kultura. Upravo je taj »sudar« kultura i glavna tema ''Kronike''. | Stanovnici Travnika predstavnici su Istoka, a francuski konzul Zapada. Promatrač je jednog novog načina života, s kojim se do sada nije susretao niti ga imalo poznaje. Andrić o travničkom životu ponekad pripovijeda iz Davillova subjektivna motrišta, a ponekad s objektivnog gledišta pripovjedača, naglašavajući tako razliku između istočnjačkih i zapadnih kultura. Upravo je taj »sudar« kultura i glavna tema ''Kronike''. | ||
| Redak 47: | Redak 47: | ||
Andrić se koristi svojim likovima kako bi pripovijedao o ljudima općenito, o njihovoj prirodi i različitim osobnostima, naglašavajući kako je svaki čovjek, sa svojom sudbinom, zapravo žrtva okolnosti i vlastite prirode. | Andrić se koristi svojim likovima kako bi pripovijedao o ljudima općenito, o njihovoj prirodi i različitim osobnostima, naglašavajući kako je svaki čovjek, sa svojom sudbinom, zapravo žrtva okolnosti i vlastite prirode. | ||
''Travnička kronika'', osim povijesnih priča, sadrži i priče o određenim pojedincima. Uz njih, u romanu se nalazi više kraćih kazivanja o sporednim likovima, a koji se usputno i jednokratno pojavljuju u romanu. Iako se ponekad čine kao zasebne, one ipak grade jednu širu sliku o travničkom životu i općenito vremenu s početka 19. stoljeća.<ref>{{ | ''Travnička kronika'', osim povijesnih priča, sadrži i priče o određenim pojedincima. Uz njih, u romanu se nalazi više kraćih kazivanja o sporednim likovima, a koji se usputno i jednokratno pojavljuju u romanu. Iako se ponekad čine kao zasebne, one ipak grade jednu širu sliku o travničkom životu i općenito vremenu s početka 19. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lektire.hr/travnicka-kronika/|title=Travnička hronika|publisher=lektire.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
== Citati == | == Citati == | ||
{{Citat|Jer čovek može i od jedne reči da živi, samo ako u njemu ima još rešenosti da se bori i borbom održava život.<ref>{{ | {{Citat|Jer čovek može i od jedne reči da živi, samo ako u njemu ima još rešenosti da se bori i borbom održava život.<ref>{{Citiranje weba|url=https://andricivo.wordpress.com/2013/12/20/travnicka-hronika/|title=Travnička hronika|publisher=andricivo.wordpress.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Travnička hronika}} | ||
{{Citat|Iz ove tame nijednom naporu se ne vidi kraja. Čovek, da ne bi stao i klonuo, vara sam sebe, zatrpava nedovršene zadatke novima, koje takoće neće dovršiti, i u novim pothvatima i novim naporima traži nove snage i više hrabrosti. Tako čovek potkrada sam sebe i s vremenom postaje sve veći i beznadniji dužnik prema sebi i svemu oko sebe.<ref>{{ | {{Citat|Iz ove tame nijednom naporu se ne vidi kraja. Čovek, da ne bi stao i klonuo, vara sam sebe, zatrpava nedovršene zadatke novima, koje takoće neće dovršiti, i u novim pothvatima i novim naporima traži nove snage i više hrabrosti. Tako čovek potkrada sam sebe i s vremenom postaje sve veći i beznadniji dužnik prema sebi i svemu oko sebe.<ref>{{Citiranje weba|url=https://andricivo.wordpress.com/2013/12/20/travnicka-hronika/|title=Travnička hronika|publisher=andricivo.wordpress.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Travnička hronika}} | ||
{{Citat|Kao kod svih pisaca bez dara i pravog poziva, i u Davilu je bila uvrežena neiskorenljiva zabluda da ima nekih svesnih duhovnih radnja koje vode čoveka ka poeziji i da se u poetskom stvaranju može naći uteha ili nagrada za zla kojima nas život tereti i okružuje... Jer marljivost, ta vrlina koja se tako često javlja onde gde ne treba, ili kad više nije potrebna, oduvek je bila uteha nedarovitih pisaca i nesreća umetnosti.<ref>{{ | {{Citat|Kao kod svih pisaca bez dara i pravog poziva, i u Davilu je bila uvrežena neiskorenljiva zabluda da ima nekih svesnih duhovnih radnja koje vode čoveka ka poeziji i da se u poetskom stvaranju može naći uteha ili nagrada za zla kojima nas život tereti i okružuje... Jer marljivost, ta vrlina koja se tako često javlja onde gde ne treba, ili kad više nije potrebna, oduvek je bila uteha nedarovitih pisaca i nesreća umetnosti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://andricivo.wordpress.com/2013/12/20/travnicka-hronika/|title=Travnička hronika|publisher=andricivo.wordpress.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Travnička hronika}} | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 03:13, 22. prosinca 2021.
Travnička hronika
| |
|---|---|
| Autor | Ivo Andrić |
| Jezik | srpski jezik |
| Vrsta djela | roman |
| Datum (godina) izdanja |
1945. |
| Broj stranica | 542 |
| Vrijeme radnje | 1807. – 1814.[1] |
| Mjesto radnje | Travnik |
Travnička hronika je roman bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog književnika Ive Andrića, objavljen 1945. godine.[2]
O djelu
Ivo Andrić (1892.-1975.)
Travnička kronika povijesni je roman Ive Andrića pisan u duhu realizma. Glavna radnja romana smještena je u Travniku, početkom 19. stoljeća, u vrijeme vladavine Osmansko Carstvo. Roman obuhvaća vrijeme od 1807. do 1814. godine, čime predstavlja klasičan roman više od bilo kojeg drugog Andrićevog romanesknog ostvarenja. Ispripovijedan je u trećem licu i sklopljen je od prologa, epiloga i 28 poglavlja. Razlika između travničke i višegradske kronike leži u tome što se roman Na Drini ćuprija zasniva na izmišljenoj nadogradnji usmenih legendi, dok se Travnička kronika temelji na povijesnoj građi.
Roman je beletristički sedmogodišnji ljetopis koji obrađuje vrijeme boravka stranih konzula u Travniku. Počinje dolaskom francuskog konzula, a završava odlaskom drugopostavljenog austrijskog konzula. Prema pjesničkom pravilu koje vrijedi za sve Andrićeve romane (izuzevši donekle Gospođicu) i ovaj roman okrenut je povijesti. Tijekom stvaranja romana Andrić se služio bogatom etnološkom i kulturno-povijesnom građom, kako o povijesnim događajima i gradu, tako i o osobama koje se spominju u djelu.
U Travničkoj su se kronici sudarila četiri svijeta, različita po vjeri, kulturi, povijesti i običajima. U vrijeme radnje romana, u Travniku su živjeli muslimani, kršćani i židovi. Njihov se suživot mijenjao ovisno o političkim i društveno-povijesnim okolnostima u kojima se nalazio travnički kraj.[3]
Stanovnici Travnika predstavnici su Istoka, a francuski konzul Zapada. Promatrač je jednog novog načina života, s kojim se do sada nije susretao niti ga imalo poznaje. Andrić o travničkom životu ponekad pripovijeda iz Davillova subjektivna motrišta, a ponekad s objektivnog gledišta pripovjedača, naglašavajući tako razliku između istočnjačkih i zapadnih kultura. Upravo je taj »sudar« kultura i glavna tema Kronike.
Uz glavnu radnju, roman je prožet i s mnoštvom priča o mjesnom pučanstvu i crticama iz njihovih života. Roman obiluje povijesnim pričama, koje se često nalaze u službi rasvjetljavanja trenutne radnje i likova. Ti su povijesni događaji oni koji utječu na sadašnje (političke) prilike, a sadašnje prilike one koje utječu na živote glavnih i sporednih junaka priče.
Andrić se koristi svojim likovima kako bi pripovijedao o ljudima općenito, o njihovoj prirodi i različitim osobnostima, naglašavajući kako je svaki čovjek, sa svojom sudbinom, zapravo žrtva okolnosti i vlastite prirode.
Travnička kronika, osim povijesnih priča, sadrži i priče o određenim pojedincima. Uz njih, u romanu se nalazi više kraćih kazivanja o sporednim likovima, a koji se usputno i jednokratno pojavljuju u romanu. Iako se ponekad čine kao zasebne, one ipak grade jednu širu sliku o travničkom životu i općenito vremenu s početka 19. stoljeća.[4]
Citati
„Jer čovek može i od jedne reči da živi, samo ako u njemu ima još rešenosti da se bori i borbom održava život.[5]”
(Travnička hronika)
„Iz ove tame nijednom naporu se ne vidi kraja. Čovek, da ne bi stao i klonuo, vara sam sebe, zatrpava nedovršene zadatke novima, koje takoće neće dovršiti, i u novim pothvatima i novim naporima traži nove snage i više hrabrosti. Tako čovek potkrada sam sebe i s vremenom postaje sve veći i beznadniji dužnik prema sebi i svemu oko sebe.[6]”
(Travnička hronika)
„Kao kod svih pisaca bez dara i pravog poziva, i u Davilu je bila uvrežena neiskorenljiva zabluda da ima nekih svesnih duhovnih radnja koje vode čoveka ka poeziji i da se u poetskom stvaranju može naći uteha ili nagrada za zla kojima nas život tereti i okružuje... Jer marljivost, ta vrlina koja se tako često javlja onde gde ne treba, ili kad više nije potrebna, oduvek je bila uteha nedarovitih pisaca i nesreća umetnosti.[7]”
(Travnička hronika)
Izvori
- ↑ "Travnička hronika". lektire.hr. 5. kolovoza 2017.. https://www.lektire.hr/travnicka-kronika/ Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ "Travnička hronika". lektire.hr. 5. kolovoza 2017.. https://www.lektire.hr/travnicka-kronika/ Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ "Travnička hronika". knjiga.ba. 5. kolovoza 2017.. https://www.knjiga.ba/travnicka-hronika-m0074.html Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ "Travnička hronika". lektire.hr. 5. kolovoza 2017.. https://www.lektire.hr/travnicka-kronika/ Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ "Travnička hronika". andricivo.wordpress.com. 5. kolovoza 2017.. https://andricivo.wordpress.com/2013/12/20/travnicka-hronika/ Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ "Travnička hronika". andricivo.wordpress.com. 5. kolovoza 2017.. https://andricivo.wordpress.com/2013/12/20/travnicka-hronika/ Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ "Travnička hronika". andricivo.wordpress.com. 5. kolovoza 2017.. https://andricivo.wordpress.com/2013/12/20/travnicka-hronika/ Pristupljeno 30. prosinca 2020.
Vanjske poveznice
| ||||||||||||||||||||||
