Razlika između inačica stranice »Marko Oršolić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Redak 21: Redak 21:
Za svećenika je zaređen 1968. godine. Bio je profesor u Visokom od 1973. do 1986. i na Teologiji u Sarajevu od 1986., te predsjednik provincijske komisije Justitia et pax i tajnik Udruge katoličkih vjerskih službenika Dobri Pastir. Godine 1991. osnovao je Međunarodni interreligijski i interkulturalni centar (IMIC) koji promovira međureligijski dijalog [[Bosna i Hercegovina|Bosni i  Hercegovini]].
Za svećenika je zaređen 1968. godine. Bio je profesor u Visokom od 1973. do 1986. i na Teologiji u Sarajevu od 1986., te predsjednik provincijske komisije Justitia et pax i tajnik Udruge katoličkih vjerskih službenika Dobri Pastir. Godine 1991. osnovao je Međunarodni interreligijski i interkulturalni centar (IMIC) koji promovira međureligijski dijalog [[Bosna i Hercegovina|Bosni i  Hercegovini]].


Iako je povjesničar, Oršolić se ponajviše bavi pitanjima i problemima s područja političko-socijalnog. Objavio je više knjiga i nekoliko stotina članaka s područja filozofije znanosti, fundamentalne teologije i teologije dijaloga.<ref>{{cite web|url=http://www.prometej.ba/clanak/intervju/intervju-s-fra-markom-orsolicem-svaki-nacionalizam-budi-se-kao-uspavana-ljepotica-iz-bajki-a-zavrsava-kao-monstruozno-cudoviste-iz-bezdana-2819|title=Intervju s fra Markom Oršolićem: Svaki nacionalizam budi se kao uspavana ljepotica iz bajki, a završava kao monstruozno čudovište iz bezdana|publisher=prometej.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>  
Iako je povjesničar, Oršolić se ponajviše bavi pitanjima i problemima s područja političko-socijalnog. Objavio je više knjiga i nekoliko stotina članaka s područja filozofije znanosti, fundamentalne teologije i teologije dijaloga.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.prometej.ba/clanak/intervju/intervju-s-fra-markom-orsolicem-svaki-nacionalizam-budi-se-kao-uspavana-ljepotica-iz-bajki-a-zavrsava-kao-monstruozno-cudoviste-iz-bezdana-2819|title=Intervju s fra Markom Oršolićem: Svaki nacionalizam budi se kao uspavana ljepotica iz bajki, a završava kao monstruozno čudovište iz bezdana|publisher=prometej.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>  


== Djela ==
== Djela ==

Inačica od 01:40, 22. prosinca 2021.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik

Fra Marko Oršolić (Tolisa pokraj Orašja, 3. kolovoza 1943.), bosanski je franjevac, teolog, publicist i politolog, osnivač je Međunarodnog interreligijskog i interkulturalnog centra (IMIC) koji promovira međureligijski dijalog Bosni i Hercegovini.

Životopis

Marko Oršolić je rođen u Tolisi pokraj Orašja, 1943.. Osnovnu školu završio je u Tolisi, gimnaziju u Visokom, novicijat u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1963. – 1964., 1966. – 1967.) i Königsteinu (1967. – 1969.), studij povijesti (1969-1973) i politologiju (1969. – 1974.) u Sarajevu, postdiplomski iz filozofije u Dubrovniku, gdje je 1977. magistrirao radom Filozofija znanosti Rogera Bacona, i teologije u Ljubljani, gdje je 1988. magistrirao radom Filozofija religije Ernesta Blocha.

Za svećenika je zaređen 1968. godine. Bio je profesor u Visokom od 1973. do 1986. i na Teologiji u Sarajevu od 1986., te predsjednik provincijske komisije Justitia et pax i tajnik Udruge katoličkih vjerskih službenika Dobri Pastir. Godine 1991. osnovao je Međunarodni interreligijski i interkulturalni centar (IMIC) koji promovira međureligijski dijalog Bosni i Hercegovini.

Iako je povjesničar, Oršolić se ponajviše bavi pitanjima i problemima s područja političko-socijalnog. Objavio je više knjiga i nekoliko stotina članaka s područja filozofije znanosti, fundamentalne teologije i teologije dijaloga.[1]

Djela

  • Kršćanin u službi revolucije (Zagreb, 1976.)
  • On (Vinkovci, 1994.)
  • Zlodusima unatoč: intervjui 1988–2002 (Sarajevo – Rijeka, 2003.)
  • Zlodusima nasuprot: religija i nacionalizam (Sarajevo, 2008.)
  • Suvremena suočavanja (Sarajevo, 2020.)

Izvori

Vanjske povezice