Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Marko Oršolić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
Redak 21: Redak 21:
Za svećenika je zaređen 1968. godine. Bio je profesor u Visokom od 1973. do 1986. i na Teologiji u Sarajevu od 1986., te predsjednik provincijske komisije Justitia et pax i tajnik Udruge katoličkih vjerskih službenika Dobri Pastir. Godine 1991. osnovao je Međunarodni interreligijski i interkulturalni centar (IMIC) koji promovira međureligijski dijalog [[Bosna i Hercegovina|Bosni i  Hercegovini]].
Za svećenika je zaređen 1968. godine. Bio je profesor u Visokom od 1973. do 1986. i na Teologiji u Sarajevu od 1986., te predsjednik provincijske komisije Justitia et pax i tajnik Udruge katoličkih vjerskih službenika Dobri Pastir. Godine 1991. osnovao je Međunarodni interreligijski i interkulturalni centar (IMIC) koji promovira međureligijski dijalog [[Bosna i Hercegovina|Bosni i  Hercegovini]].


Iako je povjesničar, Oršolić se ponajviše bavi pitanjima i problemima s područja političko-socijalnog. Objavio je više knjiga i nekoliko stotina članaka s područja filozofije znanosti, fundamentalne teologije i teologije dijaloga.<ref>{{cite web|url=http://www.prometej.ba/clanak/intervju/intervju-s-fra-markom-orsolicem-svaki-nacionalizam-budi-se-kao-uspavana-ljepotica-iz-bajki-a-zavrsava-kao-monstruozno-cudoviste-iz-bezdana-2819|title=Intervju s fra Markom Oršolićem: Svaki nacionalizam budi se kao uspavana ljepotica iz bajki, a završava kao monstruozno čudovište iz bezdana|publisher=prometej.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>  
Iako je povjesničar, Oršolić se ponajviše bavi pitanjima i problemima s područja političko-socijalnog. Objavio je više knjiga i nekoliko stotina članaka s područja filozofije znanosti, fundamentalne teologije i teologije dijaloga.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.prometej.ba/clanak/intervju/intervju-s-fra-markom-orsolicem-svaki-nacionalizam-budi-se-kao-uspavana-ljepotica-iz-bajki-a-zavrsava-kao-monstruozno-cudoviste-iz-bezdana-2819|title=Intervju s fra Markom Oršolićem: Svaki nacionalizam budi se kao uspavana ljepotica iz bajki, a završava kao monstruozno čudovište iz bezdana|publisher=prometej.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>  


== Djela ==
== Djela ==

Inačica od 22. prosinac 2021. u 01:40

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik

Fra Marko Oršolić (Tolisa pokraj Orašja, 3. kolovoza 1943.), bosanski je franjevac, teolog, publicist i politolog, osnivač je Međunarodnog interreligijskog i interkulturalnog centra (IMIC) koji promovira međureligijski dijalog Bosni i Hercegovini.

Životopis

Marko Oršolić je rođen u Tolisi pokraj Orašja, 1943.. Osnovnu školu završio je u Tolisi, gimnaziju u Visokom, novicijat u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1963. – 1964., 1966. – 1967.) i Königsteinu (1967. – 1969.), studij povijesti (1969-1973) i politologiju (1969. – 1974.) u Sarajevu, postdiplomski iz filozofije u Dubrovniku, gdje je 1977. magistrirao radom Filozofija znanosti Rogera Bacona, i teologije u Ljubljani, gdje je 1988. magistrirao radom Filozofija religije Ernesta Blocha.

Za svećenika je zaređen 1968. godine. Bio je profesor u Visokom od 1973. do 1986. i na Teologiji u Sarajevu od 1986., te predsjednik provincijske komisije Justitia et pax i tajnik Udruge katoličkih vjerskih službenika Dobri Pastir. Godine 1991. osnovao je Međunarodni interreligijski i interkulturalni centar (IMIC) koji promovira međureligijski dijalog Bosni i Hercegovini.

Iako je povjesničar, Oršolić se ponajviše bavi pitanjima i problemima s područja političko-socijalnog. Objavio je više knjiga i nekoliko stotina članaka s područja filozofije znanosti, fundamentalne teologije i teologije dijaloga.[1]

Djela

  • Kršćanin u službi revolucije (Zagreb, 1976.)
  • On (Vinkovci, 1994.)
  • Zlodusima unatoč: intervjui 1988–2002 (Sarajevo – Rijeka, 2003.)
  • Zlodusima nasuprot: religija i nacionalizam (Sarajevo, 2008.)
  • Suvremena suočavanja (Sarajevo, 2020.)

Izvori

Vanjske povezice