Razlika između inačica stranice »Bošnjačko nacionalno vijeće (Srbija)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Redak 49: Redak 49:
Na osnovu preporuka Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, tzv. Haškog dokumenta, Bošnjačko nacionalno vijeće je izradilo i, 6. lipnja 1993. godine, usvojilo Memorandum o specijalnom statusu. Osnova za donošenje tog dokumenta bio je referendum za autonomiju Sandžaka, sproveden u periodu od 25. do 27. listopada 1991. godine. Od ukupno 264.156 birača, na tom referendumu je učestvovalo njih 187.473, odnosno 70,19 % ukupnog biračkog tijela, od čega se 183.302 birača (ili 98,90 % glasalih) izjasnilo za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ.
Na osnovu preporuka Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, tzv. Haškog dokumenta, Bošnjačko nacionalno vijeće je izradilo i, 6. lipnja 1993. godine, usvojilo Memorandum o specijalnom statusu. Osnova za donošenje tog dokumenta bio je referendum za autonomiju Sandžaka, sproveden u periodu od 25. do 27. listopada 1991. godine. Od ukupno 264.156 birača, na tom referendumu je učestvovalo njih 187.473, odnosno 70,19 % ukupnog biračkog tijela, od čega se 183.302 birača (ili 98,90 % glasalih) izjasnilo za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ.


U periodu od osnivanja do 2003. godine, Bošnjačko nacionalno vijeće i njegovi predstavnici učestvovali su na velikom broju međunarodnih konferencija i drugih skupova posvećenih rješavanju krize u Jugoslaviji, između ostalih, Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji, u [[London]]u i Mirovnoj konferenciji u [[Geneva|Genevi]]. Zahvaljujući aktivnostima Bošnjačkog nacionalnog vijeća i njegovih predstavnika u tom periodu pitanje ostvarenja nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka i statusa Sandžaka internacionalizovano je na najvišem [[Europa|europskom]] i svjetskom nivou.<ref>{{cite web|url=https://www.bnv.org.rs/onama.php|title=O nama|publisher=bnv.org.rs|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
U periodu od osnivanja do 2003. godine, Bošnjačko nacionalno vijeće i njegovi predstavnici učestvovali su na velikom broju međunarodnih konferencija i drugih skupova posvećenih rješavanju krize u Jugoslaviji, između ostalih, Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji, u [[London]]u i Mirovnoj konferenciji u [[Geneva|Genevi]]. Zahvaljujući aktivnostima Bošnjačkog nacionalnog vijeća i njegovih predstavnika u tom periodu pitanje ostvarenja nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka i statusa Sandžaka internacionalizovano je na najvišem [[Europa|europskom]] i svjetskom nivou.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bnv.org.rs/onama.php|title=O nama|publisher=bnv.org.rs|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>


[[Bošnjaci Srbije]] 20. studeni smatraju svojim nacionalnim blagdanom: Danom [[Sandžak]]a. Ovu odluku donijelo je Bošnjačko nacionalno vijeće 2005. godine, a tu odluku verifikovao je i tadašnje Vijeće za nacionalne manjine Republike Srbije. Obilježava se u znak sjećanja na 20. studeni 1943. godine, kada je u [[Pljevlja|Pljevljima]] održana osnivačka sjednica [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS)]]. Bošnjački povjesničari smatraju da je tog dana u ratnim uslovima započeta autonomija Sandžaka, jer su na osnivanju ZAVNOS-a izabrane Narodna skupština i Vlada Sandžaka sa sedam ministarstava.<ref>{{cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/srbija-bo%C5%A1njaci-danas-proslavljaju-dan-sand%C5%BEaka-/1316305|title=Srbija: Bošnjaci danas proslavljaju Dan Sandžaka|publisher=aa.com.tr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Ovaj dan slavi se i kao nacionalni dan [[Bošnjaci Crne Gore|Bošnjaka Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=https://scontent.fsjj1-1.fna.fbcdn.net/v/t1.0-9/126441834_2725978214319158_7540763037901996995_o.jpg?_nc_cat=102&ccb=1-3&_nc_sid=8bfeb9&_nc_ohc=3uXQO8qGOasAX_eOcwg&_nc_ht=scontent.fsjj1-1.fna&oh=9cbac9054f243615d8fed7e764a75cdc&oe=607CA0A1|title=Čestitka predsjednik BZK Preporod, Bošnjačkom vijeću Crne Gore|publisher=Bošnjačko vijeće Crne Gore|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
[[Bošnjaci Srbije]] 20. studeni smatraju svojim nacionalnim blagdanom: Danom [[Sandžak]]a. Ovu odluku donijelo je Bošnjačko nacionalno vijeće 2005. godine, a tu odluku verifikovao je i tadašnje Vijeće za nacionalne manjine Republike Srbije. Obilježava se u znak sjećanja na 20. studeni 1943. godine, kada je u [[Pljevlja|Pljevljima]] održana osnivačka sjednica [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS)]]. Bošnjački povjesničari smatraju da je tog dana u ratnim uslovima započeta autonomija Sandžaka, jer su na osnivanju ZAVNOS-a izabrane Narodna skupština i Vlada Sandžaka sa sedam ministarstava.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/srbija-bo%C5%A1njaci-danas-proslavljaju-dan-sand%C5%BEaka-/1316305|title=Srbija: Bošnjaci danas proslavljaju Dan Sandžaka|publisher=aa.com.tr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Ovaj dan slavi se i kao nacionalni dan [[Bošnjaci Crne Gore|Bošnjaka Crne Gore]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://scontent.fsjj1-1.fna.fbcdn.net/v/t1.0-9/126441834_2725978214319158_7540763037901996995_o.jpg?_nc_cat=102&ccb=1-3&_nc_sid=8bfeb9&_nc_ohc=3uXQO8qGOasAX_eOcwg&_nc_ht=scontent.fsjj1-1.fna&oh=9cbac9054f243615d8fed7e764a75cdc&oe=607CA0A1|title=Čestitka predsjednik BZK Preporod, Bošnjačkom vijeću Crne Gore|publisher=Bošnjačko vijeće Crne Gore|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>


Bošnjačko nacionalno vijeće učestvuje u radu regionalnog Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća čine predstavnička tijela i nacionalne institucije Bošnjaka iz zemalja bivše [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]], a osnovan je početkom 2018. godine.<ref>{{cite web|url=https://www.trt.net.tr/hrvatski/region-2/2021/01/15/novi-pazar-bosnjacko-nacionalno-vijece-s-kolegama-iz-sjeverne-makeodnije-1563927|title=Novi Pazar: Bošnjačko nacionalno vijeće s kolegama iz Sjeverne Makeodnije|publisher=trt.net.tr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
Bošnjačko nacionalno vijeće učestvuje u radu regionalnog Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća čine predstavnička tijela i nacionalne institucije Bošnjaka iz zemalja bivše [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]], a osnovan je početkom 2018. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.trt.net.tr/hrvatski/region-2/2021/01/15/novi-pazar-bosnjacko-nacionalno-vijece-s-kolegama-iz-sjeverne-makeodnije-1563927|title=Novi Pazar: Bošnjačko nacionalno vijeće s kolegama iz Sjeverne Makeodnije|publisher=trt.net.tr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>


== Predsjednici ==
== Predsjednici ==

Inačica od 23:59, 21. prosinca 2021.

Bošnjačko nacionalno vijeće
National Symbol of Bosniaks in Sandzak.png
Predsjednik Jasmina Curić
Osnivač Sulejman Ugljanin
Osnovana 11. svibnja 1991.
Sjedište Novi Pazar
Država djelovanja Srbija
Ideologija prava bošnjačke manjine
Službene boje     
Službena stranica

Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), najviše je predstavničko tijelo Bošnjaka u Srbiji.

Povijest

Bošnjačko nacionalno vijeće je osnovano 11. svibnja 1991. godine, pod imenom Muslimansko nacionalno vijeće Sandžaka (MNVS). Za predsjednika Vijeća izabran je Sulejman Ugljanin. Do 2003. godine Vijeće djeluje i radi pod nazivom Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka (BNVS), a nakon 2003. godine kao Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV).

U vrijeme svog osnivanja Bošnjačko nacionalno vijeće bilo je odgovor na etničko čišćenje i teror kojeg je režim Slobodana Miloševića sprovodio nad bošnjačkim narodom na području Sandžaka i šire. Tijekom 1990-ih godina, Bošnjačko nacionalno vijeće, bilo je ključni faktor mira i stabilnosti na području Sandžaka. Zahvaljujući politici mira BNV-a, sandžački Bošnjaci u tom razdoblju nisu učestvovali u ratnim sukobima na prostoru Jugoslavije ne odazivajući se na vojne pozive tadašnje Jugoslavenske narodne armije.

Na osnovu preporuka Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, tzv. Haškog dokumenta, Bošnjačko nacionalno vijeće je izradilo i, 6. lipnja 1993. godine, usvojilo Memorandum o specijalnom statusu. Osnova za donošenje tog dokumenta bio je referendum za autonomiju Sandžaka, sproveden u periodu od 25. do 27. listopada 1991. godine. Od ukupno 264.156 birača, na tom referendumu je učestvovalo njih 187.473, odnosno 70,19 % ukupnog biračkog tijela, od čega se 183.302 birača (ili 98,90 % glasalih) izjasnilo za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ.

U periodu od osnivanja do 2003. godine, Bošnjačko nacionalno vijeće i njegovi predstavnici učestvovali su na velikom broju međunarodnih konferencija i drugih skupova posvećenih rješavanju krize u Jugoslaviji, između ostalih, Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji, u Londonu i Mirovnoj konferenciji u Genevi. Zahvaljujući aktivnostima Bošnjačkog nacionalnog vijeća i njegovih predstavnika u tom periodu pitanje ostvarenja nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka i statusa Sandžaka internacionalizovano je na najvišem europskom i svjetskom nivou.[1]

Bošnjaci Srbije 20. studeni smatraju svojim nacionalnim blagdanom: Danom Sandžaka. Ovu odluku donijelo je Bošnjačko nacionalno vijeće 2005. godine, a tu odluku verifikovao je i tadašnje Vijeće za nacionalne manjine Republike Srbije. Obilježava se u znak sjećanja na 20. studeni 1943. godine, kada je u Pljevljima održana osnivačka sjednica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS). Bošnjački povjesničari smatraju da je tog dana u ratnim uslovima započeta autonomija Sandžaka, jer su na osnivanju ZAVNOS-a izabrane Narodna skupština i Vlada Sandžaka sa sedam ministarstava.[2] Ovaj dan slavi se i kao nacionalni dan Bošnjaka Crne Gore.[3]

Bošnjačko nacionalno vijeće učestvuje u radu regionalnog Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća sa sjedištem u Sarajevu. Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća čine predstavnička tijela i nacionalne institucije Bošnjaka iz zemalja bivše Jugoslavije, a osnovan je početkom 2018. godine.[4]

Predsjednici

# fotografija ime mandat
1. Sulejman Ugljanin MC.jpg Sulejman Ugljanin
(r. 1953.)
1991. 2018.
2. No image.png Esad Džudžo
(.1958.)
2018. 2019.
3. No image.png Jasmina Curić
(r. 1965.)
2019. trenutačno

Izvori

Vanjske poveznice