Sipiniq: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sipiniq'''-->U [[Eskimi|eskimskoj]] [[Eskimska kultura|kulturi]], '''''sipiniq''''' (Inuktitut ᓯᐱᓂᖅ, od ''sipi u'' značenju "razdvojiti", množina '''''sipiniit''''')<ref name="TIR">{{Cite book|title=Transsexualism: Illusion and Reality|first=Colette|last=Chiland|date=2003-01-01|url=https://books.google.com/books?id=mOxL029-5nUC&pg=PA28&q=sipiniit|language=en|pages=28|publisher=SAGE|location=|isbn=978-1-4129-0264-9|year=}}</ref> odnosi se na osobu za koju se vjeruje da je promijenila svoj fizički spol rođenjem, ali čiji se spol tretira kao isti kao i njihov izvorni spol.<ref name="ISRV">{{Cite journal|title=Inuit Sex-Ratio Variation: Population Control, Ethnographic Error, or Parental Manipulation? [and Comments and Reply]|url=https://www.jstor.org/stable/2744084|date=1994|journal=Current Anthropology|volume=35|issue=5|pages=617|last1=Smith|first9=Eric Abella|jstor=2744084|issn=0011-3204|doi=10.1086/204319|display-authors=2|first10=George W.|last10=Wenzel|last9=Roth|first1=Eric Alden|first8=Cornelius H. W.|last8=Remie|first7=Nelson H. H.|last7=Graburn|first6=David|last6=Damas|first5=Ernest S.|last5=Burch|first4=Monique Borgerhoff|last4=Mulder|first3=Judith|last3=Anderson|first2=S. Abigail|last2=Smith|via=}}</ref> Na primjer, novorođenče se može smatrati muškim genitalijama koje su se pri rođenju "otvorile" i postale ženske genitalije. To bi dojenče bilo društveno određeno kao muško, unatoč posjedovanju ženskih genitalija.<ref name="Daily">{{Cite book|title=Daily Life of the Inuit|first=Pamela R.|last=Stern|date=2010-06-16|url=https://books.google.com/books?id=cngl1Ho6uFwC&q=sipiniit&pg=PA12|language=en|pages=11–12|publisher=ABC-CLIO|location=|isbn=978-0-313-36312-2}}</ref> Ovaj koncept prvenstveno je posvjedočen u područjima [[Sjeverna Kanada|kanadskog Arktika]], poput [[Igloolik]]a i [[Nunavik]]a.<ref name="Sinews">{{Cite book|title=Sinews of Survival: the Living Legacy of Inuit Clothing|first=Betty|last=Kobayashi Issenman|pages=214|publisher=UBC Press|location=Vancouver|isbn=978-0-7748-5641-6|year=1997|oclc=923445644}}</ref> Na neki se način ''sipiniq'' može smatrati [[Treći rod|trećim spolom]].<ref name="Daily" /> Ovaj koncept prvenstveno je posvjedočen u područjima [[Sjeverna Kanada|kanadskog Arktika]], poput [[Igloolik|Igloolika]] i [[Nunavik|Nunavika]].<ref name="Sinews"/>
<!--'''Sipiniq'''-->U [[Eskimi|eskimskoj]] [[Eskimska kultura|kulturi]], '''''sipiniq''''' (Inuktitut ᓯᐱᓂᖅ, od ''sipi u'' značenju "razdvojiti", množina '''''sipiniit''''')<ref name="TIR">{{Citiranje knjige|title=Transsexualism: Illusion and Reality|first=Colette|last=Chiland|date=2003-01-01|url=https://books.google.com/books?id=mOxL029-5nUC&pg=PA28&q=sipiniit|language=en|pages=28|publisher=SAGE|location=|isbn=978-1-4129-0264-9|year=}}</ref> odnosi se na osobu za koju se vjeruje da je promijenila svoj fizički spol rođenjem, ali čiji se spol tretira kao isti kao i njihov izvorni spol.<ref name="ISRV">{{Cite journal|title=Inuit Sex-Ratio Variation: Population Control, Ethnographic Error, or Parental Manipulation? [and Comments and Reply]|url=https://www.jstor.org/stable/2744084|date=1994|journal=Current Anthropology|volume=35|issue=5|pages=617|last1=Smith|first9=Eric Abella|jstor=2744084|issn=0011-3204|doi=10.1086/204319|display-authors=2|first10=George W.|last10=Wenzel|last9=Roth|first1=Eric Alden|first8=Cornelius H. W.|last8=Remie|first7=Nelson H. H.|last7=Graburn|first6=David|last6=Damas|first5=Ernest S.|last5=Burch|first4=Monique Borgerhoff|last4=Mulder|first3=Judith|last3=Anderson|first2=S. Abigail|last2=Smith|via=}}</ref> Na primjer, novorođenče se može smatrati muškim genitalijama koje su se pri rođenju "otvorile" i postale ženske genitalije. To bi dojenče bilo društveno određeno kao muško, unatoč posjedovanju ženskih genitalija.<ref name="Daily">{{Citiranje knjige|title=Daily Life of the Inuit|first=Pamela R.|last=Stern|date=2010-06-16|url=https://books.google.com/books?id=cngl1Ho6uFwC&q=sipiniit&pg=PA12|language=en|pages=11–12|publisher=ABC-CLIO|location=|isbn=978-0-313-36312-2}}</ref> Ovaj koncept prvenstveno je posvjedočen u područjima [[Sjeverna Kanada|kanadskog Arktika]], poput [[Igloolik]]a i [[Nunavik]]a.<ref name="Sinews">{{Citiranje knjige|title=Sinews of Survival: the Living Legacy of Inuit Clothing|first=Betty|last=Kobayashi Issenman|pages=214|publisher=UBC Press|location=Vancouver|isbn=978-0-7748-5641-6|year=1997|oclc=923445644}}</ref> Na neki se način ''sipiniq'' može smatrati [[Treći rod|trećim spolom]].<ref name="Daily" /> Ovaj koncept prvenstveno je posvjedočen u područjima [[Sjeverna Kanada|kanadskog Arktika]], poput [[Igloolik|Igloolika]] i [[Nunavik|Nunavika]].<ref name="Sinews"/>


Francuski antropolog [[Bernard Saladin d’Anglure|Bernard Saladin D'Anglure]] odgovoran je za velik dio ranih znanstvenih istraživanja ''sipiniita'', počevši od kasnih 1970-ih.<ref name="TIR" /> Izvijestio je da su dvije trećine ''sipiniita'' bila muška dojenčad koja su postala ženskim ''rodom'', a zatim su označena kao muška (obrnuto se moglo dogoditi, iako rjeđe).<ref name="TIR" /><ref name="Sinews" /> Duga i teška rođenja često su se pripisivala ''sipiniit'' dojenčadi.<ref>{{Cite book|title=Incorporating Nonbinary Gender into Inuit Archaeology: Oral Testimony and Material Inroads|first=Meghan|last=Walley|date=2019-11-27|url=https://books.google.com/books?id=Z3zADwAAQBAJ&pg=PT43&q=sipiniit|language=en|publisher=Routledge|isbn=978-0-429-59014-6}}</ref> ''Društveno'' su ''Sipiniiti'' bili pripadnici određenog spola. Nazvani bi po preminulom rođaku određenog spola, obavljali bi posao povezan s tim spolom i nosili bi [[Eskimska odjeća|tradicionalnu odjeću]] prilagođenu zadaćama spola. To je općenito trajalo do puberteta, ali u nekim se slučajevima nastavilo i u odrasloj dobi, pa čak i nakon što se ''sipiniq'' osoba udala.<ref name="Daily" /> ''Sipiniit'' se smatrao snažnim posrednikom između prirodnog i duhovnog svijeta, čineći ih glavnim kandidatima za preuzimanje uloge ''[[angakkuq]]-a'' ili šamana. Mnogi su se ''sipiniiti'' vjenčali s drugim ''sipiniitima'', ali mogli su se i vjenčati s cisgender osobama - budući da su ''sipiniiti'' odražavali rodnu ulogu, a ne seksualnost.<ref name="Daily" /><ref name="TIR" />
Francuski antropolog [[Bernard Saladin d’Anglure|Bernard Saladin D'Anglure]] odgovoran je za velik dio ranih znanstvenih istraživanja ''sipiniita'', počevši od kasnih 1970-ih.<ref name="TIR" /> Izvijestio je da su dvije trećine ''sipiniita'' bila muška dojenčad koja su postala ženskim ''rodom'', a zatim su označena kao muška (obrnuto se moglo dogoditi, iako rjeđe).<ref name="TIR" /><ref name="Sinews" /> Duga i teška rođenja često su se pripisivala ''sipiniit'' dojenčadi.<ref>{{Citiranje knjige|title=Incorporating Nonbinary Gender into Inuit Archaeology: Oral Testimony and Material Inroads|first=Meghan|last=Walley|date=2019-11-27|url=https://books.google.com/books?id=Z3zADwAAQBAJ&pg=PT43&q=sipiniit|language=en|publisher=Routledge|isbn=978-0-429-59014-6}}</ref> ''Društveno'' su ''Sipiniiti'' bili pripadnici određenog spola. Nazvani bi po preminulom rođaku određenog spola, obavljali bi posao povezan s tim spolom i nosili bi [[Eskimska odjeća|tradicionalnu odjeću]] prilagođenu zadaćama spola. To je općenito trajalo do puberteta, ali u nekim se slučajevima nastavilo i u odrasloj dobi, pa čak i nakon što se ''sipiniq'' osoba udala.<ref name="Daily" /> ''Sipiniit'' se smatrao snažnim posrednikom između prirodnog i duhovnog svijeta, čineći ih glavnim kandidatima za preuzimanje uloge ''[[angakkuq]]-a'' ili šamana. Mnogi su se ''sipiniiti'' vjenčali s drugim ''sipiniitima'', ali mogli su se i vjenčati s cisgender osobama - budući da su ''sipiniiti'' odražavali rodnu ulogu, a ne seksualnost.<ref name="Daily" /><ref name="TIR" />


Antropologinja [[Betty Kobayashi Issenman]] smatrala je imenovanje djeteta ''sipiniqom'' duhovnom praksom kojom je dijete ugrađivalo duh preminulog rođaka, a ne izraz djeteta koje je [[Transrodnost|transrodno]].<ref name="Sinews" /> Neki Eskimi izvijestili su da će žene koje su bile ''sipiniit i same'' roditi ''sipiniit'' djecu.<ref>{{Cite book|title=Perspectives on Traditional Health|first=Ilisapi|last=Uhttuvak|date=2001|url=https://books.google.com/books?id=-jQaAQAAIAAJ&q=sipiniq|language=en|publisher=Language and Culture Program of Nunavut Arctic College, with the generous support of the Pairijait Tigummivik Elders Society|isbn=978-1-896204-35-2|last2=Program|first2=Nunavut Arctic College Language and Culture}}</ref>
Antropologinja [[Betty Kobayashi Issenman]] smatrala je imenovanje djeteta ''sipiniqom'' duhovnom praksom kojom je dijete ugrađivalo duh preminulog rođaka, a ne izraz djeteta koje je [[Transrodnost|transrodno]].<ref name="Sinews" /> Neki Eskimi izvijestili su da će žene koje su bile ''sipiniit i same'' roditi ''sipiniit'' djecu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Perspectives on Traditional Health|first=Ilisapi|last=Uhttuvak|date=2001|url=https://books.google.com/books?id=-jQaAQAAIAAJ&q=sipiniq|language=en|publisher=Language and Culture Program of Nunavut Arctic College, with the generous support of the Pairijait Tigummivik Elders Society|isbn=978-1-896204-35-2|last2=Program|first2=Nunavut Arctic College Language and Culture}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 2. siječanj 2022. u 21:03

U eskimskoj kulturi, sipiniq (Inuktitut ᓯᐱᓂᖅ, od sipi u značenju "razdvojiti", množina sipiniit)[1] odnosi se na osobu za koju se vjeruje da je promijenila svoj fizički spol rođenjem, ali čiji se spol tretira kao isti kao i njihov izvorni spol.[2] Na primjer, novorođenče se može smatrati muškim genitalijama koje su se pri rođenju "otvorile" i postale ženske genitalije. To bi dojenče bilo društveno određeno kao muško, unatoč posjedovanju ženskih genitalija.[3] Ovaj koncept prvenstveno je posvjedočen u područjima kanadskog Arktika, poput Igloolika i Nunavika.[4] Na neki se način sipiniq može smatrati trećim spolom.[3] Ovaj koncept prvenstveno je posvjedočen u područjima kanadskog Arktika, poput Igloolika i Nunavika.[4]

Francuski antropolog Bernard Saladin D'Anglure odgovoran je za velik dio ranih znanstvenih istraživanja sipiniita, počevši od kasnih 1970-ih.[1] Izvijestio je da su dvije trećine sipiniita bila muška dojenčad koja su postala ženskim rodom, a zatim su označena kao muška (obrnuto se moglo dogoditi, iako rjeđe).[1][4] Duga i teška rođenja često su se pripisivala sipiniit dojenčadi.[5] Društveno su Sipiniiti bili pripadnici određenog spola. Nazvani bi po preminulom rođaku određenog spola, obavljali bi posao povezan s tim spolom i nosili bi tradicionalnu odjeću prilagođenu zadaćama spola. To je općenito trajalo do puberteta, ali u nekim se slučajevima nastavilo i u odrasloj dobi, pa čak i nakon što se sipiniq osoba udala.[3] Sipiniit se smatrao snažnim posrednikom između prirodnog i duhovnog svijeta, čineći ih glavnim kandidatima za preuzimanje uloge angakkuq-a ili šamana. Mnogi su se sipiniiti vjenčali s drugim sipiniitima, ali mogli su se i vjenčati s cisgender osobama - budući da su sipiniiti odražavali rodnu ulogu, a ne seksualnost.[3][1]

Antropologinja Betty Kobayashi Issenman smatrala je imenovanje djeteta sipiniqom duhovnom praksom kojom je dijete ugrađivalo duh preminulog rođaka, a ne izraz djeteta koje je transrodno.[4] Neki Eskimi izvijestili su da će žene koje su bile sipiniit i same roditi sipiniit djecu.[6]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Chiland, Colette (1. siječanj 2003.) (engl.). Transsexualism: Illusion and Reality. SAGE. str. 28. ISBN 978-1-4129-0264-9 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=mOxL029-5nUC&pg=PA28&q=sipiniit 
  2. Smith, Eric Alden; Smith, S. Abigail et al. (1994). "Inuit Sex-Ratio Variation: Population Control, Ethnographic Error, or Parental Manipulation? [and Comments and Reply"]. Current Anthropology 35 (5): 617. doi:10.1086/204319. ISSN 0011-3204 nevaljani ISSN. JSTOR 2744084. https://www.jstor.org/stable/2744084 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Stern, Pamela R. (16. lipanj 2010.) (engl.). Daily Life of the Inuit. ABC-CLIO. str. 11–12. ISBN 978-0-313-36312-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=cngl1Ho6uFwC&q=sipiniit&pg=PA12 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Kobayashi Issenman, Betty (1997). Sinews of Survival: the Living Legacy of Inuit Clothing. Vancouver: UBC Press. str. 214. ISBN 978-0-7748-5641-6 nevaljani ISBN. OCLC 923445644 
  5. Walley, Meghan (27. studeni 2019.) (engl.). Incorporating Nonbinary Gender into Inuit Archaeology: Oral Testimony and Material Inroads. Routledge. ISBN 978-0-429-59014-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=Z3zADwAAQBAJ&pg=PT43&q=sipiniit 
  6. Uhttuvak, Ilisapi; Program, Nunavut Arctic College Language and Culture (2001) (engl.). Perspectives on Traditional Health. Language and Culture Program of Nunavut Arctic College, with the generous support of the Pairijait Tigummivik Elders Society. ISBN 978-1-896204-35-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=-jQaAQAAIAAJ&q=sipiniq