Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kovalentna modifikacija histona,'''<ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html Mrežni udžbenik iz genetike] Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota'' (pristupljeno 14. travnja 2020.)</ref> odnosno [[kovalentna modifikacija|modifikacija]] [[histon]]skih bjelančevina, <ref name=Barišić>[https://www.bib.irb.hr/345910 Hrvatska znanstvena bibliografija] Ingeborg Barišić: ''Uniparentna disomija i genomski upis''. Predavanje na tečaju trajne izobrazbe liječnika, Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta. 2007. </ref> jedno od triju glavnih [[epigenetika|epigenetskih]] obilježavanja odnosno mehanizama kako se inaktiviraju [[genomski upis|upisani geni]].<ref name=Barišić/> Sve tri modifikacije međusobno su povezane<ref name=Tomac/>. Ostale dvije su alel-specifična [[metilacija DNK]]<ref name=Barišić/> (metilacija CpG dinukleotida<ref name=Tomac/>) i [[RNK interferencija]].<ref name=Tomac>[https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:948 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR] Helena Tomac: ''Epigenetska osnova genomskog imprintinga: Prader-Willi i Angelman'', Medicinski fakultet u Zagrebu, 2015. </ref> | |||
[[Kovalentnost|Kovalentne]] modifikacije kemijski modificiraju DNK, bez promjena u slijedu [[nukleotid]]a.<ref name=Tomac/> | [[Kovalentnost|Kovalentne]] modifikacije kemijski modificiraju DNK, bez promjena u slijedu [[nukleotid]]a.<ref name=Tomac/> | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 14:03
Kovalentna modifikacija histona,[1] odnosno modifikacija histonskih bjelančevina, [2] jedno od triju glavnih epigenetskih obilježavanja odnosno mehanizama kako se inaktiviraju upisani geni.[2] Sve tri modifikacije međusobno su povezane[3]. Ostale dvije su alel-specifična metilacija DNK[2] (metilacija CpG dinukleotida[3]) i RNK interferencija.[3]
Kovalentne modifikacije kemijski modificiraju DNK, bez promjena u slijedu nukleotida.[3] Uzrok su promjene kromatinske iz čega slijedi aktivacija gena (npr. acetilacija) ili utišavanje gena. Visoko specifični enzimi obavljaju modifikacije za pojedine aminokiselinske pozicije u histonima.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Mrežni udžbenik iz genetike Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. 17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota (pristupljeno 14. travnja 2020.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Hrvatska znanstvena bibliografija Ingeborg Barišić: Uniparentna disomija i genomski upis. Predavanje na tečaju trajne izobrazbe liječnika, Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta. 2007.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR Helena Tomac: Epigenetska osnova genomskog imprintinga: Prader-Willi i Angelman, Medicinski fakultet u Zagrebu, 2015.