Razlika između inačica stranice »Dimitrije Sergejevski«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (zamjena teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dimitrije Sergejevski'''-->'''Dimitrije Sergejevski''' ([[Sankt Peterburg]], [[20. lipnja]] [[1886.]] – [[Sarajevo]], [[10. prosinca]] [[1965.]]<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/45571/ Sergejevski, Dimitrije] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>), ruski i bosanskohercegovački [[arheolog]] i [[Epigrafika|epigrafičar]].
Dimitrije Sergejevski''' ([[Sankt Peterburg]], [[20. lipnja]] [[1886.]] – [[Sarajevo]], [[10. prosinca]] [[1965.]]<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/45571/ Sergejevski, Dimitrije] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>), ruski i bosanskohercegovački [[arheolog]] i [[Epigrafika|epigrafičar]].


Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskom muzeju]]. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55479 Sergejevski, Dimitrije] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>
Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskom muzeju]]. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55479 Sergejevski, Dimitrije] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>

Trenutačna izmjena od 10:54, 16. ožujka 2022.

Dimitrije Sergejevski (Sankt Peterburg, 20. lipnja 1886.Sarajevo, 10. prosinca 1965.[1]), ruski i bosanskohercegovački arheolog i epigrafičar.

Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon Prvog svjetskog rata došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u Zemaljskom muzeju. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.[2]

Izbor iz radova

  • Rimski kameni spomenici s Glamočkog i Livanjskog polja i iz Ribnika (1928.)
  • Mitrej iz Jajca (Das Mithräum von Jajce, 1937.)
  • Japodske urne (1949.)
  • Kasno-antički mauzolej u Turbetu (1951.)
  • Rimska cesta od Epidauruma do Anderbe (1962.)
  • Ludmer (1952.)

Izvori

  1. Sergejevski, Dimitrije Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)
  2. Sergejevski, Dimitrije Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)