Neodarvinizam: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
m bmz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Neodarvinizam'''-->'''Neodarvinizam''' je '[[moderna evolucijska sinteza|moderna sinteza]]' [[Charles Darwin|darvinističke]] evolucije putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] i [[Mendelovo nasljeđivanje|Mendelova nasljeđivanja]], potonjeg kao skupa primarnih tvrdnja koje specificiraju da evolucija uključuje prijenos karakteristika s roditelja na dijete putem mehanizma [[genetika|genetičkog]] transfera umjesto 'procesa miješanja' premendelovske evolucijske znanosti. Neodarvinizam također može označivati Darwinove ideje prirodne selekcije odvojene od njegove hipoteze [[pangeneza|pangeneze]] kao [[lamarkizam|lamarkističkog]] vrela varijacije koji uključuje miješano nasljeđivanje.<ref name=Kutschera>{{cite journal |author=Kutschera U, Niklas KJ |title=The modern theory of biological evolution: an expanded synthesis |journal=Naturwissenschaften |volume=91 |issue=6 |pages=255–76 |year=2004 |pmid=15241603 | doi = 10.1007/s00114-004-0515-y }}</ref>
Neodarvinizam''' je '[[moderna evolucijska sinteza|moderna sinteza]]' [[Charles Darwin|darvinističke]] evolucije putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] i [[Mendelovo nasljeđivanje|Mendelova nasljeđivanja]], potonjeg kao skupa primarnih tvrdnja koje specificiraju da evolucija uključuje prijenos karakteristika s roditelja na dijete putem mehanizma [[genetika|genetičkog]] transfera umjesto 'procesa miješanja' premendelovske evolucijske znanosti. Neodarvinizam također može označivati Darwinove ideje prirodne selekcije odvojene od njegove hipoteze [[pangeneza|pangeneze]] kao [[lamarkizam|lamarkističkog]] vrela varijacije koji uključuje miješano nasljeđivanje.<ref name=Kutschera>{{cite journal |author=Kutschera U, Niklas KJ |title=The modern theory of biological evolution: an expanded synthesis |journal=Naturwissenschaften |volume=91 |issue=6 |pages=255–76 |year=2004 |pmid=15241603 | doi = 10.1007/s00114-004-0515-y }}</ref>


Kao dio neslaganja o tome da li je sama prirodna selekcija dovoljna za objašnjenje [[specijacija|specijacije]], [[George Romanes]] skovao je termin '''neodarvinizam''' da označi verziju evolucije koju su zagovarali [[Alfred Russel Wallace]] i [[August Weismann]] s njegovom snažnom ovisnošću o prirodnoj selekciji.<ref name="Gould216">Gould The Structure of Evolutionary Theory str. 216</ref> Weismann i Wallace odbacili su lamarkističku ideju nasljeđivanja stečenih karakteristika što je bilo nešto što Darwin nije eliminirao.<ref>[http://www.springerlink.com/content/f6131358k265g3u4/ Kutschera U. 2003. A comparative analysis of the Darwin-Wallace papers and the development of the concept of natural selection. ''Theory in Biosciences'' '''122''', 343-359]</ref> Termin je prvi put uporabljen 1895. godine radi objašnjenja da se evolucija zbiva samo putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], drugim riječima, bez ikakva mehanizma koji uključuje nasljeđivanje stečenih karakteristika koje su rezultat uporabe ili neuporabe.<ref name=Reif>{{cite journal |author= Reif W-E. Junker T. Hoßfeld U. | title=The synthetic theory of evolution: general problems and the German contribution to the synthesis | journal=Theory in Biosciences |volume=119 |issue=1 |pages=41–91(51) |year=2000 |doi=10.1078/1431-7613-00004}}</ref> Potpuno odbacivanje [[lamarkizam|lamarkizma]] ovih dvaju znanstvenika proizašlo je iz Weismannove teorije [[zametna plazma|zametne plazme]]. Weismann je shvatio da se stanice koje proizvode zametnu plazmu, ili [[gamete]] (poput spermija i jajašca u životinja), odvajaju od [[somatski]]h stanica, koje nastavljaju tvoriti ostala tjelesna tkiva, u ranom stadiju razvoja. Budući da nije mogao vidjeti nikakvo očito sredstvo komunikacije između ovih dvaju stanica, tvrdio je da je nasljeđivanje stečenih karakteristika stoga nemoguće; zaključak danas znan kao ''Weismannova barijera''.<ref>{{cite journal |author=Barbieri FD |title=The origin of Metazoa and Weismann's germ line theory |journal=Riv. Biol. |volume=82 |issue=1 |pages=61–74 |year=1989 |pmid=2665023}}</ref>
Kao dio neslaganja o tome da li je sama prirodna selekcija dovoljna za objašnjenje [[specijacija|specijacije]], [[George Romanes]] skovao je termin '''neodarvinizam''' da označi verziju evolucije koju su zagovarali [[Alfred Russel Wallace]] i [[August Weismann]] s njegovom snažnom ovisnošću o prirodnoj selekciji.<ref name="Gould216">Gould The Structure of Evolutionary Theory str. 216</ref> Weismann i Wallace odbacili su lamarkističku ideju nasljeđivanja stečenih karakteristika što je bilo nešto što Darwin nije eliminirao.<ref>[http://www.springerlink.com/content/f6131358k265g3u4/ Kutschera U. 2003. A comparative analysis of the Darwin-Wallace papers and the development of the concept of natural selection. ''Theory in Biosciences'' '''122''', 343-359]</ref> Termin je prvi put uporabljen 1895. godine radi objašnjenja da se evolucija zbiva samo putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], drugim riječima, bez ikakva mehanizma koji uključuje nasljeđivanje stečenih karakteristika koje su rezultat uporabe ili neuporabe.<ref name=Reif>{{cite journal |author= Reif W-E. Junker T. Hoßfeld U. | title=The synthetic theory of evolution: general problems and the German contribution to the synthesis | journal=Theory in Biosciences |volume=119 |issue=1 |pages=41–91(51) |year=2000 |doi=10.1078/1431-7613-00004}}</ref> Potpuno odbacivanje [[lamarkizam|lamarkizma]] ovih dvaju znanstvenika proizašlo je iz Weismannove teorije [[zametna plazma|zametne plazme]]. Weismann je shvatio da se stanice koje proizvode zametnu plazmu, ili [[gamete]] (poput spermija i jajašca u životinja), odvajaju od [[somatski]]h stanica, koje nastavljaju tvoriti ostala tjelesna tkiva, u ranom stadiju razvoja. Budući da nije mogao vidjeti nikakvo očito sredstvo komunikacije između ovih dvaju stanica, tvrdio je da je nasljeđivanje stečenih karakteristika stoga nemoguće; zaključak danas znan kao ''Weismannova barijera''.<ref>{{cite journal |author=Barbieri FD |title=The origin of Metazoa and Weismann's germ line theory |journal=Riv. Biol. |volume=82 |issue=1 |pages=61–74 |year=1989 |pmid=2665023}}</ref>

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 08:21

Neodarvinizam je 'moderna sinteza' darvinističke evolucije putem prirodne selekcije i Mendelova nasljeđivanja, potonjeg kao skupa primarnih tvrdnja koje specificiraju da evolucija uključuje prijenos karakteristika s roditelja na dijete putem mehanizma genetičkog transfera umjesto 'procesa miješanja' premendelovske evolucijske znanosti. Neodarvinizam također može označivati Darwinove ideje prirodne selekcije odvojene od njegove hipoteze pangeneze kao lamarkističkog vrela varijacije koji uključuje miješano nasljeđivanje.[1]

Kao dio neslaganja o tome da li je sama prirodna selekcija dovoljna za objašnjenje specijacije, George Romanes skovao je termin neodarvinizam da označi verziju evolucije koju su zagovarali Alfred Russel Wallace i August Weismann s njegovom snažnom ovisnošću o prirodnoj selekciji.[2] Weismann i Wallace odbacili su lamarkističku ideju nasljeđivanja stečenih karakteristika što je bilo nešto što Darwin nije eliminirao.[3] Termin je prvi put uporabljen 1895. godine radi objašnjenja da se evolucija zbiva samo putem prirodne selekcije, drugim riječima, bez ikakva mehanizma koji uključuje nasljeđivanje stečenih karakteristika koje su rezultat uporabe ili neuporabe.[4] Potpuno odbacivanje lamarkizma ovih dvaju znanstvenika proizašlo je iz Weismannove teorije zametne plazme. Weismann je shvatio da se stanice koje proizvode zametnu plazmu, ili gamete (poput spermija i jajašca u životinja), odvajaju od somatskih stanica, koje nastavljaju tvoriti ostala tjelesna tkiva, u ranom stadiju razvoja. Budući da nije mogao vidjeti nikakvo očito sredstvo komunikacije između ovih dvaju stanica, tvrdio je da je nasljeđivanje stečenih karakteristika stoga nemoguće; zaključak danas znan kao Weismannova barijera.[5]

Od 1880-ih do 1930-ih termin se nastavio primjenjivati na panselekcionističku školu koja je dokazivala da je prirodna selekcija glavni i možda jedini uzrok sve evolucije.[6] Otada do oko 1947. godine termin se rabio za panselekcionističke sljedbenike R. A. Fishera.

Moderna evolucijska sinteza[uredi]

Od oko 1937. do 1950., razvojem moderne evolucijske sinteze, sada općepoznate kao sintetički pogled na evoluciju ili moderna sinteza, termin neodarvinistički često se rabi kada se govori o suvremenoj teoriji evolucije.[7] No takvu uporabu neki označuju netočnom;[1][4][8] pa Ernst Mayr piše 1984.:

"...termin neodarvinizam za sintetičku teoriju pogrešan je jer je termin neodarvinizam skovao Romanes 1895. godine da bi označio Weismannovu teoriju."[9]

Usprkos takvim prigovorima publikacije kao što je Encyclopædia Britannica[10][11] rabe ovaj termin da bi označile trenutačnu teoriju evolucije. Ovaj se termin također rabi u znanstvenoj literaturi, pa akademski izdavač Blackwell Publishing govori o "neodarvinizmu kakav se danas prakticira",[12] a neke figure u znanosti o evoluciji poput Richarda Dawkinsa[13] i Stephena Jayja Goulda[14] rabe termin u svojim radovima i predavanjima.

Više informacija[uredi]

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 Kutschera U, Niklas KJ (2004). "The modern theory of biological evolution: an expanded synthesis". Naturwissenschaften 91 (6): 255–76. doi:10.1007/s00114-004-0515-y. PMID 15241603 
  2. Gould The Structure of Evolutionary Theory str. 216
  3. Kutschera U. 2003. A comparative analysis of the Darwin-Wallace papers and the development of the concept of natural selection. Theory in Biosciences 122, 343-359
  4. 4,0 4,1 Reif W-E. Junker T. Hoßfeld U. (2000). "The synthetic theory of evolution: general problems and the German contribution to the synthesis". Theory in Biosciences 119 (1): 41–91(51). doi:10.1078/1431-7613-00004 
  5. Barbieri FD (1989). "The origin of Metazoa and Weismann's germ line theory". Riv. Biol. 82 (1): 61–74. PMID 2665023 
  6. "How to be Anti-Darwinian". http://www.talkorigins.org/faqs/anti-darwin.html Pristupljeno 19. rujna 2007. 
  7. "The Modern Synthesis of Genetics and Evolution". http://www.talkorigins.org/faqs/modern-synthesis.html Pristupljeno 19. rujna 2007. 
  8. Pigliucci, M. (2007). "Do We Need An Extended Evolutionary Synthesis?". Evolution 61 (12): 2743–2749. doi:10.1111/j.1558-5646.2007.00246.x. PMID 17924956. http://www.nespolo.cl/LECTURAS/Clase%200_Pigliucci%202007-Evolution-EES%207pp.pdf 
  9. Mayr E. (1984). "What is Darwinism Today?". Proceedings of the Biennial Meeting of the Philosophy of Science Association 2: 145–156. JSTOR 192502 
  10. "neo-Darwinism". Britannica.com. http://www.britannica.com/eb/article-9373225/neo-Darwinism Pristupljeno 19. rujna 2007. 
  11. "neo-Darwinism". Hutchinson Encyclopedia. http://encyclopedia.farlex.com/neo-Darwinism Pristupljeno 19. rujna 2007. 
  12. "A-Z Browser of Evolution". Blackwell Publishing. http://www.blackwellpublishing.com/ridley/a-z/Neo-Darwinism.asp Pristupljeno 19. rujna 2007. 
  13. "Lecture on Neo-Darwinism". RichardDawkins.net : The Official Richard Dawkins Website. http://old.richarddawkins.net/videos/1345-lecture-on-neo-darwinism Pristupljeno 19. rujna 2007.  Bilješka: u siječnju 2013. ili prije toga referencirano izvorno Dawkinsovo predavanje postalo je nedostupno na mreži na ovom URL-u ili nekom drugom citatu koji je povezivao na ovaj URL.
  14. "Challenges to Neo-Darwinism and Their Meaning for a Revised View of Human Consciousness". Cambridge University: The Tanner Lectures on Human Values. http://www.tannerlectures.utah.edu/lectures/documents/gould85.pdf Pristupljeno 5. ožujka 2009. 

Vanjske poveznice[uredi]