Razlika između inačica stranice »Mišićno vlakance«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Mišićno vlakance je organela cilindričnog profila. Tvore ju tanke i debele mišićne niti. Niti su posložene u snopove koji su pravilni. Mnoštvo tih snopova ispunjava [[sarkoplazma|sarkoplazmu]] [[mišićno vlakno|mišićnih vlakana]] koštanih [[mišić]]a i [[srce|srčanih]] [[srčani mišić|mišićnih]] stanica<ref name="mišićno vlakance"/><ref name="hinus, 88">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 88</ref> | Mišićno vlakance je organela cilindričnog profila. Tvore ju tanke i debele mišićne niti. Niti su posložene u snopove koji su pravilni. Mnoštvo tih snopova ispunjava [[sarkoplazma|sarkoplazmu]] [[mišićno vlakno|mišićnih vlakana]] koštanih [[mišić]]a i [[srce|srčanih]] [[srčani mišić|mišićnih]] stanica<ref name="mišićno vlakance"/><ref name="hinus, 88">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 88</ref> | ||
Mišićna vlakanca su smještena pravilno uzdužno u sarkoplazmi. Unutrašnjost ovojnice mišićnog vlakna ([[sarkolema|sarkoleme]]) ispunjena je tom sarkoplazmom. Svaki dio mišićnih vlakanaca ne lomi svjetlo na jednaki način, zbog čega pod mikroskopom vidimo naizmjence poredana tamna i svijetla polja, odnosno poprečno su isprugani (niti ulaze jedne među druge, pa pod mikroskopom koštani mišić je prugasta izgleda<ref name="HE, mišićni sustav">{{ | Mišićna vlakanca su smještena pravilno uzdužno u sarkoplazmi. Unutrašnjost ovojnice mišićnog vlakna ([[sarkolema|sarkoleme]]) ispunjena je tom sarkoplazmom. Svaki dio mišićnih vlakanaca ne lomi svjetlo na jednaki način, zbog čega pod mikroskopom vidimo naizmjence poredana tamna i svijetla polja, odnosno poprečno su isprugani (niti ulaze jedne među druge, pa pod mikroskopom koštani mišić je prugasta izgleda<ref name="HE, mišićni sustav">{{Citiranje weba|author=|title=mišićni sustav, Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41225|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=24. svibnja 2016.}}</ref> | ||
), od čega ime poprečno-prugastog mišića. Ovo je posljedica drukčijeg rasporeda bjelančevinskih niti (filamenata) od kojih su građeni, aktinskih i miozinskih.<ref name="hinus, 111">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 111</ref> Aktinske su niti tanje, a miozinske deblje. Ako su nazočne i aktinske i miozinske niti, pruga će biti tamna, a ako su nazočne samo aktinske, pruga je svijetla.<ref name="hinus, 111"/> Obično tamno mišićno vlakance (miofibrila) sadrži oko 1500 miozinskih i 3000 aktinskih niti.<ref name="HE, mišićni sustav"/> | ), od čega ime poprečno-prugastog mišića. Ovo je posljedica drukčijeg rasporeda bjelančevinskih niti (filamenata) od kojih su građeni, aktinskih i miozinskih.<ref name="hinus, 111">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 111</ref> Aktinske su niti tanje, a miozinske deblje. Ako su nazočne i aktinske i miozinske niti, pruga će biti tamna, a ako su nazočne samo aktinske, pruga je svijetla.<ref name="hinus, 111"/> Obično tamno mišićno vlakance (miofibrila) sadrži oko 1500 miozinskih i 3000 aktinskih niti.<ref name="HE, mišićni sustav"/> | ||
Bjelančevina koja vezuje aktinske niti je [[nebulin]], a miozinske niti skupa drži bjelančevina [[titin]]. | Bjelančevina koja vezuje aktinske niti je [[nebulin]], a miozinske niti skupa drži bjelančevina [[titin]]. | ||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
Veliki broj mišićnih vlakana (mišićnih stanica, miofibrila) povezanih u snopove tvore prugaste mišiće. Svako mišićno vlakno u sastavu ima od nekoliko stotina do nekoliko tisuća mišićnih vlakanaca (miofibrila). Njih okružuje [[sarkoplazmatska mrežica]] i sustav poprečnih cjevčica. One su u biti uvrnuća [[stanična membrana|stanične membrane]]. | Veliki broj mišićnih vlakana (mišićnih stanica, miofibrila) povezanih u snopove tvore prugaste mišiće. Svako mišićno vlakno u sastavu ima od nekoliko stotina do nekoliko tisuća mišićnih vlakanaca (miofibrila). Njih okružuje [[sarkoplazmatska mrežica]] i sustav poprečnih cjevčica. One su u biti uvrnuća [[stanična membrana|stanične membrane]]. | ||
[[Mikrofilament]]i tvore mišićna vlakanca, to jest mikrofilamenti su oni od kojih su građena mišićna vlakanca, prije svega u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama gdje su stalni dio građe ([[citoskelet|stanični kostur]]), kao što su [[mišićne stanice]].<ref name="HE, mikrofilamenti">{{ | [[Mikrofilament]]i tvore mišićna vlakanca, to jest mikrofilamenti su oni od kojih su građena mišićna vlakanca, prije svega u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama gdje su stalni dio građe ([[citoskelet|stanični kostur]]), kao što su [[mišićne stanice]].<ref name="HE, mikrofilamenti">{{Citiranje weba|author=|title=mikrofilamenti, Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> | ||
Mišićna vlakanca su nositelji mišićne [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] ([[stezanje mišića]])<ref name="HE, mikrofilamenti"/> i osnovne su kontraktilne jedinice.<ref name="HE, mišićni sustav"/> Kad se mišić steže, niti od aktina kližu po po miozinskim nitima te se međusobno se približavaju, zbog čega se cijeli mišić skraćuje.<ref name="HE, mišićni sustav"/> | Mišićna vlakanca su nositelji mišićne [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] ([[stezanje mišića]])<ref name="HE, mikrofilamenti"/> i osnovne su kontraktilne jedinice.<ref name="HE, mišićni sustav"/> Kad se mišić steže, niti od aktina kližu po po miozinskim nitima te se međusobno se približavaju, zbog čega se cijeli mišić skraćuje.<ref name="HE, mišićni sustav"/> | ||
Trenutačna izmjena od 09:24, 1. prosinca 2021.
Mišićno vlakance odnosno miofibrila (lat. myofibrilla, fibrilla muscularis)[1] je štapićasta građevna jedinica mišićnoga vlakna. Grade ju niti od miozina[2] i aktina (globularni aktin, G-aktin, aktinski monomer, tanka mišićna nit), bjelančevinasta molekula.[3]
Mišićno vlakance je organela cilindričnog profila. Tvore ju tanke i debele mišićne niti. Niti su posložene u snopove koji su pravilni. Mnoštvo tih snopova ispunjava sarkoplazmu mišićnih vlakana koštanih mišića i srčanih mišićnih stanica[1][4]
Mišićna vlakanca su smještena pravilno uzdužno u sarkoplazmi. Unutrašnjost ovojnice mišićnog vlakna (sarkoleme) ispunjena je tom sarkoplazmom. Svaki dio mišićnih vlakanaca ne lomi svjetlo na jednaki način, zbog čega pod mikroskopom vidimo naizmjence poredana tamna i svijetla polja, odnosno poprečno su isprugani (niti ulaze jedne među druge, pa pod mikroskopom koštani mišić je prugasta izgleda[5] ), od čega ime poprečno-prugastog mišića. Ovo je posljedica drukčijeg rasporeda bjelančevinskih niti (filamenata) od kojih su građeni, aktinskih i miozinskih.[6] Aktinske su niti tanje, a miozinske deblje. Ako su nazočne i aktinske i miozinske niti, pruga će biti tamna, a ako su nazočne samo aktinske, pruga je svijetla.[6] Obično tamno mišićno vlakance (miofibrila) sadrži oko 1500 miozinskih i 3000 aktinskih niti.[5] Bjelančevina koja vezuje aktinske niti je nebulin, a miozinske niti skupa drži bjelančevina titin.
Veliki broj mišićnih vlakana (mišićnih stanica, miofibrila) povezanih u snopove tvore prugaste mišiće. Svako mišićno vlakno u sastavu ima od nekoliko stotina do nekoliko tisuća mišićnih vlakanaca (miofibrila). Njih okružuje sarkoplazmatska mrežica i sustav poprečnih cjevčica. One su u biti uvrnuća stanične membrane.
Mikrofilamenti tvore mišićna vlakanca, to jest mikrofilamenti su oni od kojih su građena mišićna vlakanca, prije svega u eukariotskim stanicama gdje su stalni dio građe (stanični kostur), kao što su mišićne stanice.[7]
Mišićna vlakanca su nositelji mišićne kontrakcije (stezanje mišića)[7] i osnovne su kontraktilne jedinice.[5] Kad se mišić steže, niti od aktina kližu po po miozinskim nitima te se međusobno se približavaju, zbog čega se cijeli mišić skraćuje.[5]
Vidi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 mišićno vlakance, Struna - Hrvatsko stomatološko nazivlje (pristupljeno 24. svibnja 2016.)
- ↑ miofibrila, Struna - Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje (pristupljeno 24. svibnja 2016.)
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 31.
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 88
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 "mišićni sustav, Hrvatska enciklopedija". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41225 Pristupljeno 24. svibnja 2016.
- ↑ 6,0 6,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 111
- ↑ 7,0 7,1 "mikrofilamenti, Hrvatska enciklopedija". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746 Pristupljeno 16. veljače 2015.