Razlika između inačica stranice »Senta«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
|||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje [[1216.]] godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između [[Austrija|Austrije]] i [[Osmansko Carstvo|Turske]], jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je [[bitka kod Sente]] [[11. rujna]] [[1697.]] godine ("''Kod Sente je spašen Beč''"). Nakon što su se [[Srbi]] graničari iz Potisko-pomoriške granice [[1742.]] godine većinom iselili u [[Rusija|Rusiju]] u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji [[Latinović]]a je u 18. stoljeću naselio skupinu [[Zaporoški kozaci|Zaporoških kozaka]]<ref>{{sr icon}} [http://www.sluzba.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm AP Vojvodina] Koliko se poznajemo? </ref>. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, [[Crnogorci]] i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u [[Dunav]], bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine [[1769.]] Senta je izgorjela u velikom [[požar]]u. | Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje [[1216.]] godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između [[Austrija|Austrije]] i [[Osmansko Carstvo|Turske]], jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je [[bitka kod Sente]] [[11. rujna]] [[1697.]] godine ("''Kod Sente je spašen Beč''"). Nakon što su se [[Srbi]] graničari iz Potisko-pomoriške granice [[1742.]] godine većinom iselili u [[Rusija|Rusiju]] u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji [[Latinović]]a je u 18. stoljeću naselio skupinu [[Zaporoški kozaci|Zaporoških kozaka]]<ref>{{sr icon}} [http://www.sluzba.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm AP Vojvodina] Koliko se poznajemo? </ref>. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, [[Crnogorci]] i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u [[Dunav]], bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine [[1769.]] Senta je izgorjela u velikom [[požar]]u. | ||
30. rujna 2014. hrvatska tvrtka komunalne opreme [[RASCO]] iz Kalinovca, jedan je od vodećih europskih proizvođača komunalne opreme, otvorila je tvornicu u Senti. Novi pogon svečano je pustio u rad premijer Srbije Aleksandar Vučić, a otvaranju su nazočili vlasnici tvrtke Frane Franičević i Darko Pavičić. <ref>[https://mvep.gov.hr/print.aspx?id=226598&url=print ''Gospodarska diplomacija — U Senti svečano otvoren proizvodni pogon hrvatske tvrtke Rasco d.o.o. '']. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH. 7. listopada 2014. Pristupljeno 16. prosinca 2023.</ref> | |||
== Stanovnici == | == Stanovnici == | ||
Inačica od 22:36, 16. prosinca 2023.
Senta (mađ. Zenta) je jedan od najstarijih gradova u Vojvodini (Srbija).
Zemljopis
Nalazi se u srednjem dijelu toka Tise kroz Srbiju, na samoj obali rijeke. Pored samog grada Sente, u općini Senta se nalaze i naselja: Gornji Breg, Tornjoš, Kevi i Bogaraš. Prema popisu iz 2002. godine, Senta ima 20.363, dok općina Senta 25.619 stanovnika.
Povijest
Senta je izrasla oko samostana. Prvi put se spominje 1216. godine i razvija zahvaljujući pogodnom geografskom položaju, na važnom prijelazu preko rijeke Tise. Od 14. stoljeća posjed je budimskog nadbiskupa. Godine 1506. postala je slobodni kraljevski grad. U ratu između Austrije i Turske, jedna od najvećih pobjeda Austrije bila je bitka kod Sente 11. rujna 1697. godine ("Kod Sente je spašen Beč"). Nakon što su se Srbi graničari iz Potisko-pomoriške granice 1742. godine većinom iselili u Rusiju u XVIII. i XIX. stoljeću Sentu su naselili Mađari, Slovaci, Nijemci i Židovi. Veleposjednik iz obitelji Latinovića je u 18. stoljeću naselio skupinu Zaporoških kozaka[1]. Između dva svjetska rata i poslije 1945. Sentu su naselili Srbi, Crnogorci i drugi narodi. Senćansko pristanište, udaljeno 124 km od ušća Tise u Dunav, bilo je jedno od najvažnijih u prostoru dvorječja. Godine 1769. Senta je izgorjela u velikom požaru.
30. rujna 2014. hrvatska tvrtka komunalne opreme RASCO iz Kalinovca, jedan je od vodećih europskih proizvođača komunalne opreme, otvorila je tvornicu u Senti. Novi pogon svečano je pustio u rad premijer Srbije Aleksandar Vučić, a otvaranju su nazočili vlasnici tvrtke Frane Franičević i Darko Pavičić. [2]
Stanovnici
Na popisu 2002., većinu čine Mađari, koji čine 78,12%, zatim Srbi, koji čine 13,07%, Jugoslaveni, koji čine 1,83%, Romi, koji čine 1,15%, Crnogorci, koji čine 0,58%, Hrvati čine 0,38% te ostali.
Od Hrvata u Senti žive Bunjevci (selo Mol [3]) .
Poznate osobe
- Tamara Boroš, hrvatska reprezentativka u stolnom tenisu
- Arpad Šterbik, rukometni vratar španjolske rukometne reprezentacije
- Nemanja Nikolić, mađarski nogometni reprezentativac i igrač Chicago Firea
- Laslo Đere, srpski tenisač
Izvori
- ↑
- PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka AP Vojvodina Koliko se poznajemo?
- ↑ Gospodarska diplomacija — U Senti svečano otvoren proizvodni pogon hrvatske tvrtke Rasco d.o.o. . Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH. 7. listopada 2014. Pristupljeno 16. prosinca 2023.
- ↑ Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 43.