Razlika između inačica stranice »Škrlet«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Škrlet''', (istoznačnica: [[ovnek žuti]], osukač, maslec) je hrvatska [[sorta]] [[bijelo grožđe|bijelog grožđa]]. Nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama [[Moslavina|Moslavini]] i [[Pokuplje|Pokuplju]] (gdje je i <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.html Narodne novine] Pravilnik, NN 159/04. (pristupljeno 20. prosinca 2008.</ref> uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla ([[autohton|autohtona]]).<ref name=Vinopedia>[http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=%C5%A1krlet Vinopedia] šklet. Nadnevak zadnje promjene 11:59, 14. prosinca 2011. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vrlo je rijetka sorta. <ref name=Miklaužić/> Uzgaja ga se na manje od 100 ha vinograda.<ref name=Trdenić>[https://www.vinarnice.hr/hr/hrvatska-vina/bijela-vina/skrlet-private-collection-trdenic/ Vinarnice.hr] Elizabeth Smith: ŠKRLET - Private Collection - Trdenić (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Zbog toga je i nepoznat široj javnosti. Sorta je bila gotovo zaboravljena. Moslavački proizvođači vina su otprilike od osamostaljenja Hrvatske i uspjeli revitalizirati ovu autohtonu moslavačku sortu. U Moslavini je napravljen uspješni prijelaz generacija te mlađi postupno zamjenjuju roditelje, čega je primjer Udruga Škrlet Moslavina.<ref name=Večernji>[https://www.vecernji.hr/lifestyle/je-li-skrlet-novo-ljetno-hit-vino-1250319 Večernji list] ''Je li škrlet novo ljetno hit vino?'' 6. lipnja 2018. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Vodeći hrvatski vinarski znanstvenik [[Nikola Mirošević]] naglasio je da [[Moslavina (terroir)|Moslavinu]], domovinu škrleta, smatra posebnim terroirom. Dobivanju statusa ozbiljnih vina moslavačkim škrletima pridonijele su posljednjih godina i [[Decanterova medalja|Decanterove medalje]].<ref>[https://plavakamenica.hr/2020/01/16/kosuticev-riesling-rustik-pokazuje-da-bi-moslavina-mogla-postati-zaista-vazna-vinska-regija/ Kult Plave kamenice] ''Košutićev Riesling Rustik pokazuje da bi Moslavina mogla postati zaista važna vinska regija'' 16. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> | |||
Preporučeni je [[kultivar]] [[vinova loza|vinove loze]] za [[Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj|hrvatsku]] [[vinogradarstvo|vinogradarsku]] [[vinogradarska podregija|podregiju]] [[Moslavina (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)|Moslavinu]], [[Pokuplje (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)|Pokuplje]] i [[Prigorje – Bilogora (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)|Prigorje - Bilogoru]]. <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_53_1007.html Narodne novine] ''Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze'', NN 53/2014., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> | Preporučeni je [[kultivar]] [[vinova loza|vinove loze]] za [[Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj|hrvatsku]] [[vinogradarstvo|vinogradarsku]] [[vinogradarska podregija|podregiju]] [[Moslavina (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)|Moslavinu]], [[Pokuplje (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)|Pokuplje]] i [[Prigorje – Bilogora (vinogradarska podregija u Hrvatskoj)|Prigorje - Bilogoru]]. <ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_53_1007.html Narodne novine] ''Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze'', NN 53/2014., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 09:22, 22. ožujka 2022.
Škrlet, (istoznačnica: ovnek žuti, osukač, maslec) je hrvatska sorta bijelog grožđa. Nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama Moslavini i Pokuplju (gdje je i [1] uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla (autohtona).[2] Vrlo je rijetka sorta. [3] Uzgaja ga se na manje od 100 ha vinograda.[4] Zbog toga je i nepoznat široj javnosti. Sorta je bila gotovo zaboravljena. Moslavački proizvođači vina su otprilike od osamostaljenja Hrvatske i uspjeli revitalizirati ovu autohtonu moslavačku sortu. U Moslavini je napravljen uspješni prijelaz generacija te mlađi postupno zamjenjuju roditelje, čega je primjer Udruga Škrlet Moslavina.[5] Vodeći hrvatski vinarski znanstvenik Nikola Mirošević naglasio je da Moslavinu, domovinu škrleta, smatra posebnim terroirom. Dobivanju statusa ozbiljnih vina moslavačkim škrletima pridonijele su posljednjih godina i Decanterove medalje.[6]
Preporučeni je kultivar vinove loze za hrvatsku vinogradarsku podregiju Moslavinu, Pokuplje i Prigorje - Bilogoru. [7]
Prvi opis ovog kultivara objavljen je u Gospodarskom listu (u izvješću Trsovi Hrvatske), 1856. zaslugom Ljudevita Vukotinovića. Srednje je otpornosti na pepelnicu (lug) i peronosporu (plamenjaču), a dobre na sivu plijesan.[2] Vrlo je otporan na botritis. Fungicide je lakše primjenjivati jer su grozdovo vrlo veliki i rijetki pa ne treba primjenjivati mnogo fungicida.[3]
Sadržaj šećera u grožđu u pravilu nije visok (obično oko 16 %, a samo u dobrim godinama dostigne i 18 %), ali je zato sa sadržajem kiselina bogata (od 8 pa i do 11g/l). [2] Izuzetno ugodna ,[2] specifična i nježna aroma, koja asocira na bijelo voće, svježe jabuke i kruške s prizvukom vanilije,[3] kod pojedinih uzgajivača mirisni je profil zelene lubenice, bijelog cvijeća, bijele jagode, breskve i ananasa,[4] izraženi bouqet,[3]. Okus je svilen, srednje kiseline i izražene mineralnosti, finih alkohola[4], i skladan kada je vino proizvedeno u skladu sa odgovarajućim tehnološkim postupkom i iz zrela i zdrava grožđa, kojemu je proizvodnja ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih pod imenom moslavački škrlet, daju mu za pravo da u tom smislu napreduje i da se uskoro uvrsti među vrhunska.[2] Pojedini proizvođači izborili su da bude vrhunsko suho bijelo vino.[4] Ima potencijal i za kratka i srednja odležavanja do pet godina.[5]
Boja vina je kristalno svjetložućkasta koja se prelijeva prema zelenoj. U čaši je vrlo bistro.[3]
Najbolje se ispijanje uz sve vrste ribe i morskih jela, jela od bijelog mesa, hladne salate s tjesteninom, sve vrste gustih i krem juha[3];odlično se sljubljuje sa jelima od bijele ribe, carpaccio, plodove mora, rižot, sushi, te jela od bijelog mesa.[4] Veliki prijatelj hrane i mediteranske kuhinje, tjestenine i laganih rižota i vrlo je zahvalna sorta za ugostiteljstvo.[5]
Preporučuje se servirati ga na temperaturi od 10 do 12° C.[3]
Izvori
- ↑ Narodne novine Pravilnik, NN 159/04. (pristupljeno 20. prosinca 2008.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Vinopedia šklet. Nadnevak zadnje promjene 11:59, 14. prosinca 2011. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Vinarija Miklaužić Škrlet (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Vinarnice.hr Elizabeth Smith: ŠKRLET - Private Collection - Trdenić (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Večernji list Je li škrlet novo ljetno hit vino? 6. lipnja 2018. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ Kult Plave kamenice Košutićev Riesling Rustik pokazuje da bi Moslavina mogla postati zaista važna vinska regija 16. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ Narodne novine Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze, NN 53/2014., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (pristupljeno 20. siječnja 2020.)