Razlika između inačica stranice »Drugi rat u Kongu«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)) |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
|posljedice1 = | |posljedice1 = | ||
|posljedice2 = | |posljedice2 = | ||
|posljedice3 = 3.000.000<ref name="bbc3"/>-5.400.000 poginulih<ref name="5.4 million">{{ | |posljedice3 = 3.000.000<ref name="bbc3"/>-5.400.000 poginulih<ref name="5.4 million">{{Citiranje novina|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/22/AR2008012203340.html|title=Report: Congo's War and Aftermath Have Killed 5.4 Million|publisher=Washington Post|author=Craig Timberg|date=23. siječnja 2008|accessdate=24-07-2011}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://www.nytimes.com/2010/02/07/opinion/07kristof.html?scp=1&sq=congo%20war%20million%20dead&st=cse|title=The World Capital of Killing|publisher=New York Times|author=Nicholas D. Kristof|date=6. veljače 2010|accessdate=24-07-2011}}</ref> | ||
|bilješke = | |bilješke = | ||
}} | }} | ||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
}}</ref> i '''Veliki afrički rat''', započeo je u kolovozu [[1998.]] u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] (poznat prije kao [[Zair]]), a službeno je završio u srpnju 2003. sa prijelaznom vladom Demokratske Republike Kongo koja je na kraju preuzela vlast, iako sukobi traju i danas. | }}</ref> i '''Veliki afrički rat''', započeo je u kolovozu [[1998.]] u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] (poznat prije kao [[Zair]]), a službeno je završio u srpnju 2003. sa prijelaznom vladom Demokratske Republike Kongo koja je na kraju preuzela vlast, iako sukobi traju i danas. | ||
To je najveći rat u modernoj [[povijest Afrike|afričkoj povijesti]] te je izravno uključio osam afričkih država te 25 naoružanih frakcija. Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od 3.8 milijuna<ref name="3.8 million">{{ | To je najveći rat u modernoj [[povijest Afrike|afričkoj povijesti]] te je izravno uključio osam afričkih država te 25 naoružanih frakcija. Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od 3.8 milijuna<ref name="3.8 million">{{Citiranje novina|url=http://www.guardian.co.uk/world/2004/dec/10/congo|title=Congo death toll up to 3.8m|publisher=Guardian|author=Associated Press|date=10. prosinca 2004|accessdate=24-07-2011}}</ref> do 5.4 milijuna osoba(uglavnom od zaraza i neishranjenosti),<ref> | ||
{{ | {{Citiranje novina | ||
|url=http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L22802012.htm | |url=http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L22802012.htm | ||
|publisher=Reuters | |publisher=Reuters | ||
| Redak 40: | Redak 40: | ||
|date=2008-01-22 | |date=2008-01-22 | ||
}}</ref> od čega je 45.000 ljudi umiralo svaki mjesec, čime je to [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|najsmrtonosniji moderni sukob na svijetu]] nakon kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945.<ref name="reuters"> | }}</ref> od čega je 45.000 ljudi umiralo svaki mjesec, čime je to [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|najsmrtonosniji moderni sukob na svijetu]] nakon kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945.<ref name="reuters"> | ||
{{ | {{Citiranje novina | ||
|last=Bavier | |last=Bavier | ||
|first=Joe | |first=Joe | ||
| Redak 53: | Redak 53: | ||
|title=Congo Civil War | |title=Congo Civil War | ||
|publisher=GlobalSecurity.org | |publisher=GlobalSecurity.org | ||
}}</ref> "''Kongo je u jednom desetljeću izgubio stanovništva koliko ga ima [[Danska]]''", naveo je George Rupp, predsjednik humanitarne organizacije '''Međunarodni odbor za spašavanje'''.<ref>{{ | }}</ref> "''Kongo je u jednom desetljeću izgubio stanovništva koliko ga ima [[Danska]]''", naveo je George Rupp, predsjednik humanitarne organizacije '''Međunarodni odbor za spašavanje'''.<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.radiodalmacija.hr/Vijesti/tabid/3497/articleType/ArticleView/articleId/21328/Kongo-Svakog-mjeseca-umre-45-tisuca-ljudi.aspx|work=Radio Dalmacija|title=Kongo: Svakog mjeseca umre 45 tisuća ljudi|date=22-01-2008|accessdate=24-07-2011}}</ref> Neki pak analitičari smtraju da su te brojke preuveličane ili krivo izračunate te da je stvaran broj mrtvih zapravo ispod tri milijuna ljudi.<ref name="bbc3">{{Citiranje novina| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8471147.stm|title=Congo deaths 'exaggerated'| date=10. siječnja 2010| publisher=BBC News |accessdate=13-07-2012}}</ref> Usprkos tome, svjetska javnost slabo je upoznata sa ovim ratom. | ||
==Kronologija== | ==Kronologija== | ||
Nakon [[genocid u Ruandi|genocida u Ruandi]], [[Hutu]] militanti pobjegli su iz [[Ruanda|Ruande]] u Kongo (tada Zair) 1996. te koristili izbjegličke logore kao poligon za napad na [[Tutsi]]je na području Ruande. Kasnije su se udružili sa oružanim snagama Zaira kako bi napadali kongoanske Tutsije u istočnom Zairu. Kao odgovor na to, Ruanda i [[Uganda]] su se udružile i izvršile invaziju Zaira kako bi se borili protiv Hutu militanata i diktatora [[Mobutu|Mobuta]]. Pridružili su im se političari Zaira koji su se već davno borili protiv diktature. Mobutu je 1997. napustio državu a vlast je preuzeo [[Laurent-Désiré Kabila]].<ref name="bbc news">{{ | Nakon [[genocid u Ruandi|genocida u Ruandi]], [[Hutu]] militanti pobjegli su iz [[Ruanda|Ruande]] u Kongo (tada Zair) 1996. te koristili izbjegličke logore kao poligon za napad na [[Tutsi]]je na području Ruande. Kasnije su se udružili sa oružanim snagama Zaira kako bi napadali kongoanske Tutsije u istočnom Zairu. Kao odgovor na to, Ruanda i [[Uganda]] su se udružile i izvršile invaziju Zaira kako bi se borili protiv Hutu militanata i diktatora [[Mobutu|Mobuta]]. Pridružili su im se političari Zaira koji su se već davno borili protiv diktature. Mobutu je 1997. napustio državu a vlast je preuzeo [[Laurent-Désiré Kabila]].<ref name="bbc news">{{Citiranje novina|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-11108589|work=BBC News|title=Q&A: DR Congo conflict|date=27-08-2010|accessdate=24-07-2011}}</ref> | ||
Kabila je zahvalio stranim vojskama što su mu pomogli u svrgavanju Mobuta te ih zamolio da se vrate u svoje države. No nije istjerao Hutu militante a Ruanda i Uganda su htjeli kontrolirati svojeg velikog susjeda.<ref name="bbc news"/> Tako su oformile novu frakciju, pod vodstvom Tutsija, koji su se okomili na Kabilu, njihovog prijašnjeg saveznika. [[Angola]], [[Zimbabve]] i Namibija su se pridružile sukobu na strani Kabile. Ruanda je htjela eliminirati ili razoružati militante odgovorne za pokolje Tutsija u Ruandi.<ref>{{ | Kabila je zahvalio stranim vojskama što su mu pomogli u svrgavanju Mobuta te ih zamolio da se vrate u svoje države. No nije istjerao Hutu militante a Ruanda i Uganda su htjeli kontrolirati svojeg velikog susjeda.<ref name="bbc news"/> Tako su oformile novu frakciju, pod vodstvom Tutsija, koji su se okomili na Kabilu, njihovog prijašnjeg saveznika. [[Angola]], [[Zimbabve]] i Namibija su se pridružile sukobu na strani Kabile. Ruanda je htjela eliminirati ili razoružati militante odgovorne za pokolje Tutsija u Ruandi.<ref>{{Citiranje novina|title=Peace, they say, but the killing goes on|work=Economist|url=http://www.economist.com/node/1667129|date=27-03-2003|accessdate=24-07-2011}}</ref> Nakon smrti Kabile, njegov sin Joseph je preuzeo vlast koji je pozvao na mirovne pregovore. Glavna motivacija raznih frakcija bila je kontrola važnih resursa Konga, kao što su [[dijamant]]i, [[cink]], [[zlato]] i [[koltan]], jer bi time stigli do oružja, novca i moći, te su se tako međusobno napadali dok bi civili nastradali u njihovim borbama.<ref name="hrw1">[[#HRW|Human Rights Watch]], str. 1</ref> Najvažniji zlatni rudnici su Mongbwalu (okrug [[Ituri]]) i Durba (okrug [[Haut Uélé]]) | ||
Uganda je tijekom okupacije sjeveroistočnog Konga oduzela jednu tonu zlata vrijednu 9 milijuna $.<ref name="hrw1"/> Uganda se povukla 2003., a Ruanda godinu dana ranije. No iza sebe su ostavili frakcije, Nacionalistički i integracijski front (FNI) i Unija kongoanskih domoljuba (UPC), koji su nastavili bitke za te resurse. Kako bi ponovno uspostavila iskopavanje zlata, korporacija [[AngloGold Ashanti]] je uspostavila vezu sa FNI-jom, odgovornim za [[ratni zločin|ratne zločine]], jer su vladali područjem Mongbwalu. Ashantijevo osoblje je dobilo zaštitu i prodaju zlata, a FNI je zauzvrat dobio logističku i financijsku pomoć - čime je samo ojačao i postao još brutalniji prema civilima.<ref name="hrw2">[[#HRW|Human Rights Watch]], str. 2</ref> | Uganda je tijekom okupacije sjeveroistočnog Konga oduzela jednu tonu zlata vrijednu 9 milijuna $.<ref name="hrw1"/> Uganda se povukla 2003., a Ruanda godinu dana ranije. No iza sebe su ostavili frakcije, Nacionalistički i integracijski front (FNI) i Unija kongoanskih domoljuba (UPC), koji su nastavili bitke za te resurse. Kako bi ponovno uspostavila iskopavanje zlata, korporacija [[AngloGold Ashanti]] je uspostavila vezu sa FNI-jom, odgovornim za [[ratni zločin|ratne zločine]], jer su vladali područjem Mongbwalu. Ashantijevo osoblje je dobilo zaštitu i prodaju zlata, a FNI je zauzvrat dobio logističku i financijsku pomoć - čime je samo ojačao i postao još brutalniji prema civilima.<ref name="hrw2">[[#HRW|Human Rights Watch]], str. 2</ref> | ||
| Redak 65: | Redak 65: | ||
==Posljedice== | ==Posljedice== | ||
Usprkos kraju rata 2003. te dogovoru sukobljenih strana o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva, 1.000 ljudi i dalje umire dnevno u Kongu zbog gladi i bolesti uzrokovanih osiromašenom državom nakon sukoba.<ref name="continued">{{ | Usprkos kraju rata 2003. te dogovoru sukobljenih strana o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva, 1.000 ljudi i dalje umire dnevno u Kongu zbog gladi i bolesti uzrokovanih osiromašenom državom nakon sukoba.<ref name="continued">{{Citiranje novina | ||
|url=http://www.cbc.ca/world/story/2004/12/10/congo-report041210.html | |url=http://www.cbc.ca/world/story/2004/12/10/congo-report041210.html | ||
|title=1,000 a day dying in Congo, agency says | |title=1,000 a day dying in Congo, agency says | ||
Trenutačna izmjena od 01:52, 6. prosinca 2021.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir oružani sukob
Drugi rat u Kongu, također poznat i pod nazivom Drugi kongoanski rat, Rat za koltan[1] i Veliki afrički rat, započeo je u kolovozu 1998. u Demokratskoj Republici Kongo (poznat prije kao Zair), a službeno je završio u srpnju 2003. sa prijelaznom vladom Demokratske Republike Kongo koja je na kraju preuzela vlast, iako sukobi traju i danas.
To je najveći rat u modernoj afričkoj povijesti te je izravno uključio osam afričkih država te 25 naoružanih frakcija. Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od 3.8 milijuna[2] do 5.4 milijuna osoba(uglavnom od zaraza i neishranjenosti),[3] od čega je 45.000 ljudi umiralo svaki mjesec, čime je to najsmrtonosniji moderni sukob na svijetu nakon kraja Drugog svjetskog rata 1945.[4] Zbog sukoba, milijuni ljudi su postali izbjeglice.[5] "Kongo je u jednom desetljeću izgubio stanovništva koliko ga ima Danska", naveo je George Rupp, predsjednik humanitarne organizacije Međunarodni odbor za spašavanje.[6] Neki pak analitičari smtraju da su te brojke preuveličane ili krivo izračunate te da je stvaran broj mrtvih zapravo ispod tri milijuna ljudi.[7] Usprkos tome, svjetska javnost slabo je upoznata sa ovim ratom.
Kronologija
Nakon genocida u Ruandi, Hutu militanti pobjegli su iz Ruande u Kongo (tada Zair) 1996. te koristili izbjegličke logore kao poligon za napad na Tutsije na području Ruande. Kasnije su se udružili sa oružanim snagama Zaira kako bi napadali kongoanske Tutsije u istočnom Zairu. Kao odgovor na to, Ruanda i Uganda su se udružile i izvršile invaziju Zaira kako bi se borili protiv Hutu militanata i diktatora Mobuta. Pridružili su im se političari Zaira koji su se već davno borili protiv diktature. Mobutu je 1997. napustio državu a vlast je preuzeo Laurent-Désiré Kabila.[8]
Kabila je zahvalio stranim vojskama što su mu pomogli u svrgavanju Mobuta te ih zamolio da se vrate u svoje države. No nije istjerao Hutu militante a Ruanda i Uganda su htjeli kontrolirati svojeg velikog susjeda.[8] Tako su oformile novu frakciju, pod vodstvom Tutsija, koji su se okomili na Kabilu, njihovog prijašnjeg saveznika. Angola, Zimbabve i Namibija su se pridružile sukobu na strani Kabile. Ruanda je htjela eliminirati ili razoružati militante odgovorne za pokolje Tutsija u Ruandi.[9] Nakon smrti Kabile, njegov sin Joseph je preuzeo vlast koji je pozvao na mirovne pregovore. Glavna motivacija raznih frakcija bila je kontrola važnih resursa Konga, kao što su dijamanti, cink, zlato i koltan, jer bi time stigli do oružja, novca i moći, te su se tako međusobno napadali dok bi civili nastradali u njihovim borbama.[10] Najvažniji zlatni rudnici su Mongbwalu (okrug Ituri) i Durba (okrug Haut Uélé)
Uganda je tijekom okupacije sjeveroistočnog Konga oduzela jednu tonu zlata vrijednu 9 milijuna $.[10] Uganda se povukla 2003., a Ruanda godinu dana ranije. No iza sebe su ostavili frakcije, Nacionalistički i integracijski front (FNI) i Unija kongoanskih domoljuba (UPC), koji su nastavili bitke za te resurse. Kako bi ponovno uspostavila iskopavanje zlata, korporacija AngloGold Ashanti je uspostavila vezu sa FNI-jom, odgovornim za ratne zločine, jer su vladali područjem Mongbwalu. Ashantijevo osoblje je dobilo zaštitu i prodaju zlata, a FNI je zauzvrat dobio logističku i financijsku pomoć - čime je samo ojačao i postao još brutalniji prema civilima.[11]
Posljedice
Usprkos kraju rata 2003. te dogovoru sukobljenih strana o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva, 1.000 ljudi i dalje umire dnevno u Kongu zbog gladi i bolesti uzrokovanih osiromašenom državom nakon sukoba.[12] Najmanje 3 milijuna ljudi je poginulo dok je oko 3,6 milijuna raseljeno iz svojih domova ili postalo izbjeglicama: 2003., značajan broj izbjeglica iz Konga bilo je u 13 afričkih država, uključujući 150.000 u Tanzaniji, 80.000 u Republici Kongo, 60.000 u Zambiji, 41.000 u Burundiju, 35.000 u Ruandi, 13.000 u Angoli, 12.000 u Ugandi, 10.000 u Srednjoafričkoj Republici i 9.000 u Južnoj Africi. Mnogi su zatražili azil u državama zapada.[13]
Sukobi nakon rata motivirani su svjetskom potražnjom minerala kao što su koltan, koji ima bogata nalazišta u Kongu.[14]
Izvori
- ↑ US Government Accounting Office (GAO) (2000). "U.N. peacekeeping executive branch consultations with Congress did not fully meet expectations in 1999-2000" (PDF). str. 52. http://fas.org/irp/gao/d01917.pdf
- ↑ Associated Press (10. prosinca 2004). "Congo death toll up to 3.8m". Guardian. http://www.guardian.co.uk/world/2004/dec/10/congo Pristupljeno 24. srpnja 2011.
- ↑ "Congo war-driven crisis kills 45,000 a month-study". Reuters. 22. siječnja 2008.. http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L22802012.htm
- ↑ Bavier, Joe (22. siječnja 2007.). "Congo war-driven crisis kills 45,000 a month: study". Reuters. http://www.reuters.com/article/worldNews/idUSL2280201220080122 Pristupljeno 22. siječnja 2007.
- ↑ "Congo Civil War". GlobalSecurity.org. http://www.globalsecurity.org/military/world/war/congo.htm
- ↑ "Kongo: Svakog mjeseca umre 45 tisuća ljudi". Radio Dalmacija. 22. siječnja 2008.. http://www.radiodalmacija.hr/Vijesti/tabid/3497/articleType/ArticleView/articleId/21328/Kongo-Svakog-mjeseca-umre-45-tisuca-ljudi.aspx Pristupljeno 24. srpnja 2011.
- ↑ "Congo deaths 'exaggerated'". BBC News. 10. siječnja 2010. http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8471147.stm Pristupljeno 13. srpnja 2012.
- ↑ 8,0 8,1 "Q&A: DR Congo conflict". BBC News. 27. kolovoza 2010.. http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-11108589 Pristupljeno 24. srpnja 2011.
- ↑ "Peace, they say, but the killing goes on". Economist. 27. ožujka 2003.. http://www.economist.com/node/1667129 Pristupljeno 24. srpnja 2011.
- ↑ 10,0 10,1 Human Rights Watch, str. 1
- ↑ Human Rights Watch, str. 2
- ↑ "1,000 a day dying in Congo, agency says". Canadian Broadcasting Corporation. 10. prosinca 2004.. http://www.cbc.ca/world/story/2004/12/10/congo-report041210.html
- ↑ Povjerenstvo Sjedinjenih Američkih Država za izbjeglice i imigrante (25. svibnja 2004). "U.S. Committee for Refugees World Refugee Survey 2004 - Congo-Kinshasa". UNHCR. http://www.unhcr.org/refworld/country,,USCRI,,COD,,40b459370,0.html Pristupljeno 13. srpnja 2012
- ↑ Global Witness Report Faced with a gun, what would you do? (Arhivirano 2. rujna 2010.)
Literatura
- Bleasdale, Marcus (2005). The Curse of Gold - Democratic Republic of Congo. Human Rights Watch. ISBN 1-56432-332-3. http://www.anglogoldashanti.com/NR/rdonlyres/CBB6C75C-EE9C-439E-962F-DDB5C52FB968/0/HRWDRCreport.pdf