Dolný Kubín: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 209: | Redak 209: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*[https://www.dolnykubin.sk/ Službena stranica grada] | *[https://www.dolnykubin.sk/ Službena stranica grada] | ||
*[https://web.archive.org/web/20071019025634/http://www.hoga.sk/blogger/dk/ Slike zimi] | *[https://web.archive.org/web/20071019025634/http://www.hoga.sk/blogger/dk/ Slike zimi] | ||
Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 04:07
Ovo je glavno značenje pojma Dolný Kubín. Za druga značenja pogledajte Okrug Dolný Kubín.| Dolný Kubín | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 49°12′N 19°17′E / 49.2°N 19.283°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Žilinski kraj
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Ján Prílepok | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 55,05 km² | ||
| Visina | 468 m | ||
| Stanovništvo (31. prosinca 2001.) | |||
| - Grad | 28.332 | ||
| - Gustoća | 361 stan./km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 026 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)44 | ||
| Registarska oznaka | DK | ||
| Službena stranica www.dolnykubin.sk | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Dolnog Kubina na karti Slovačke | |||
Dolný Kubín je mjesto u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraju. Nalazi se na nadmorskoj visini od 570 m n.m. u dolini rijeke Orave. U Dolnom Kubinu živi 19.945 stanovnika, a površina mjesta je 55,05 km2.
Četvrti[uredi | uredi kôd]
Grad je podjeljen na deset gradskih četvrti.
- Beňova Lehota
- Kňažia
- Malý Bysterec
- Medzihradné
- Mokraď
- Srňacie
- Veľký Bysterec
- Záskalie
- Banisko
- Brezovec
Povijest[uredi | uredi kôd]
Dolný Kubín se prvi put spominje 1314. Osnovan je u 14. stoljeću, a status grada dobiva 1632. 1683. godine postao je sjedištem Oravskog kraja.
U 19. stoljeću grad je bio središte kulturnog života; zna se da je između ostalih u gradu boravio slavni pjesnik Pavol Országh Hviezdoslav.
Nakon 2. svjetskog rata grad postaje centrom metalne i elektrotehničke industrije te se širi izgradnjom novih gradskih naselja (tzv. sidliska Bysterec blizu centra te Brezovec na padinama iznad grada) sa zgradama poznatim kao panelaki (panelaky). Iznad grada nalazi se manji ski-centar Kuzminovo, a poznat je i po svom Kolonadnom pješačkom mostu.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
| Godina | 1. 1. 1993.[2] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 19.418 | 20.175 | 19.775 | 19.424 | 18.665 | 18.550 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Prema popisu stanovništva iz 2001. grad je imao 19.948 stanovnika.
Etnička pripadnost[uredi | uredi kôd]
Religija[uredi | uredi kôd]
- rimokatolici 65,11 %
- luterani 16,62 %
- ateisti 14,55 %[3]
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ 3,0 3,1 "Municipal Statistics". Statistički zavod Slovačke. http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Pristupljeno 12. prosinac 2007.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||