Razlika između inačica stranice »Azovsko more«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir more | |||
| ime = Azovsko more | | ime = Azovsko more | ||
| slika = AzovseaNASA.jpg | | slika = AzovseaNASA.jpg | ||
Trenutačna izmjena od 23:59, 12. svibnja 2022.
 | |
| Lokacija | Istočna Europa |
| Koordinate | 46°N 37°E / 46°N 37°E |
| Vrsta | rubno more |
| Granična mora | Crno more |
| Površina | 39.100 km² |
| Zapremina | 290 – 320 km³ |
| Prosječna dubina | 7 m |
| Najveća dubina | 14 m |
| Najveća širina | 180 km |
| Najveća duljina | 360 km |
| Površina slijeva | 586.000 km² |
| Širi slijev | crnomorski |
| Glavni pritoci | Don, Kuban |
| Količina padalina | 400 – 600 mm/god. |
| Hlapljenje | 160 mm/god. |
| Akumulacijski period | 10 – 20 god. |
| Temperatura | 0 – 25 °C |
| Salinitet | 10,9 ‰ |
| Otoci | Jejska kosa, Zelenji, Boljšoj Dzendzik |
| Duljina obale | 1860 km |
| Obalne države |  Ruska Federacija Ukrajina
|
Azovsko more (rus. Азóвское мóре; ukr. Азвське мóре) je najpliće more na svijetu, povezano Kerčkim vratima s Crnim morem na jugu. Na sjeveru i zapadu je omeđeno Ukrajinom, a na istoku Rusijom.
Hidrografija
More je dugačko 340 km i široko 135 km. Glavne rijeke koje se ulijevaju su Don i Kuban, što ima za posljedicu niži salinitet mora te unos velike količine mulja. Na zapadu leži 100 km dugi Arabatski rt i vrlo slani Sivaški zaljev. Azovsko more je najpliće more na svijetu s prosječnom dubinom od 7,0 m i najvećom dubinom od 14 m. Na mjestima s velikim nanosima mulja, prosječna dubina je manja od 1 metra. Pretežita morska struja ide u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Salinitet se kreće od 1 do 15 promila (u usporedbi s oceanskih 30-40 promila) u ovisnosti o mjestu i godišnjem dobu.[1] Plitkost i nizak salinitet čine more podložnim smrzavanju. Formiranje morskog leda moguće je privremeno bilo kada tijekom razdoblja od prosinca do polovice ožujka. U sadašnjim klimatskim uvjetima, more se ne smrzava u cijelosti, iako se more tijekom 18. i 19. stoljeća i sve do kraja 1970-ih bilo redovito smrzavalo svake godine do početka veljače.
Izvori
Literatura
- Lagutov, Viktor (2011.): Environmental Security in Watersheds: The Sea of Azov, Dordrecht: Springer Science, ISBN 9789400724600
- Andrey G. Kostianoy, Aleksey N. Kosarev (2007). The Black Sea Environment. Springer. ISBN 3-540-74291-3. http://books.google.com/?id=IFlARv0gtMoC&pg=PA66
Vanjske poveznice
- Azov Sea Atlas site NOAA
- Azovsko more web kamera
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azovsko more |